1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka: hoće li AfD-ov „fašist“ preuzeti vlast?

Hans Pfeifer
17. januar 2024

AfD u 2024. želi po prvi put preuzeti vlast u jednoj saveznoj zemlji. U Tiringiji bi „fašist“ Björn Höcke mogao postati novi šef pokrajinske vlade. S kakvim posljedicama? Je li demokracija doista u opasnosti?

https://p.dw.com/p/4bJVS
Björn Höcke
Björna Höckea se javno smije nazvati „fašistom", to je 2019. odlučio Upravni sud u MeiningenuFoto: imago images

Nakon nedavno objavljenog istraživanja medija Correctiv o tajnim planovima AfD-ovih političara i desnih ekstremista o progonu migranata iz Njemačke, sve više političkih promatrača, preživjelih žrtava Holokausta i stručnjaka za ekstremizam, upozorava na posljedice jačanja desničarskih stranaka u Saveznoj Republici. Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier poziva na budnost. A intenzivira se i diskusija o mogućem pokretanju postupka zabrane AfD-a zbog sve izraženije radikalizacije.

Istovremeno AfD, nakon godina provedenih u oporbi, stremi preuzimanju političke vlasti. U 2024. bi Alternativa za Njemačku mogla naime ostvariti važne političke uspjehe – osim izbora za Europski parlament održava se naime i cijeli niz lokalnih izbora u Njemačkoj, a u rujnu se bira i u tri savezne zemlje na istoku: u Saskoj, Brandenburgu i u Tiringiji. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da AfD uživa podršku pogotovo na istoku Savezne Republike, gdje je trenutno i najjača politička opcija. U Tiringiji AfD u ovoj godini želi dobiti svog prvog šefa vlade jedne savezne zemlje. Radi se upravo o jednom predstavniku radikalnog krila stranke – o Björnu Höckeu.

Höcke je šef Kluba zastupnika AfD-a u Tirinškom parlamentu. Bivši gimnazijski profesor u prošlosti je znao, kao vrlo glasan akter, sudjelovati i na marševima njemačkih neonacista. Prije nekoliko godina čak je i vodstvo AfD-a bilo uvjereno da je upravo Höcke pod pseudonimom „Landolf Ladig" objavljivao tekstove koji dokazuju „veliku bliskost s nacionalsocijalizmom", kako je to u jednom dopisu formuliralo Predsjedništvo AfD-a. Höcke je doduše demantirao te prigovore, ali je odbio potpisati pismenu izjavu pod prisegom da on nije taj za kojeg ga se smatra.

U 2017. je AfD zbog toga zatražio izbacivanje Höckea iz stranke. I to bez uspjeha. Umjesto isključenja jednog od lidera svog radikalnoga krila, AfD se proteklih godina „pomaknuo" u smjeru Höckea, stranka se radikalizirala, a upravo pristalice Höckea danas diktiraju programski smjer AfD-a. 

Deutschland | Björn Höcke
Alternativa za Njemačku je zatražila izbacivanje Hoeckea iz stranke, ali bez uspjeha Foto: Britta Pedersen/dpa/picture alliance

Nacistička ideologija

Još od sloma vladavine njemačkih nacionalsocijalista (NS) pod njihovim samoproglašenim fašističkim „Führerom" Adolfom Hitlerom od 1933. do 1945., u SR Njemačkoj se svaki oblik ideološkog ili simboličkog približavanja nacionalsocijalizmu politički oštro osuđivao. Tijekom NS-režima nacisti su pobili više od šest milijuna europskih Židova, a odgovorni su i za Drugi svjetski rat, jedan od najkrvavijih ratova u povijesti čovječanstva.

Danas postoje brojni funkcioneri AfD-a koji su se u svom javnom djelovanju deklarirali kao ljudi koji su ideološki bliski nacionalsocijalizmu. Björna Höckea se primjerice javno smije nazvati „fašistom", to je 2019. odlučio Upravni sud u Meiningenu.

A upravo taj Björn Höcke bi u saveznoj zemlji Tiringiji u rujnu 2024. mogao biti izabran na dužnost šefa vlade u jednoj njemačkoj saveznoj zemlji – kao prvi ekstremno desni političar u poslijeratnoj povijesti. Ta je dužnost povezana s velikom političkom moći. Pokrajinski premijeri su u znatnoj mjeri odgovorni za obrazovnu ili medijsku politiku u svojoj saveznoj zemlji. Pokrajinski premijeri odlučuju o tome kako će se u njegovoj saveznoj zemlji u praksi provoditi politika azila koju kreira savezna vlada u Berlinu. A to bi, s obzirom na zahtjeve AfD-a o radikalnoj promjeni kursa po pitanju politike azila i migracija, moglo imati znatne posljedice.

Höcke: Obustaviti borbu protiv desničara

Na jednom sastanku AfD-ovaca u studenom 2023. Höcke je u slučaju izborne pobjede i izbora za šefa vlade u Tirinigiji najavio dalekosežne posljedice: „Mi ćemo obustaviti borbu protiv desnice!" To obećanje su njegovi pristalice nagradili burnim aplauzom. Höcke najavljuje i konkretne poteze protiv javnih medijskih servisa: „Što će se dogoditi ako Höcke postane šef vlade? Hoće li on raskinuti sve medijske ugovore s državom? Da, to će onda napraviti Höcke, da", rekao je on u obraćanju članovima AfD-a, koji su bili oduševljeni tim planovima.

Alternativa za Njemačku već nekoliko godina zahtijeva ukidanje ili barem prestrukturiranje javno-pravnog medijskog sektora u Njemačkoj. Razlog je nezadovoljstvo zbog kritičnog izvještavanja o AfD-u. Inspiriran potezima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, i AfD se fokusira na takozvane "alternativne medije”, a svoje političke poruke plasira na vlastitim, stranačkim kanalima na društvenim mrežama, preko kojih ima znatan doseg. 

Deutschland Björn Höcke beim Thüringer Landtag - Regierungserklärung
Höcke je u slučaju izborne pobjede i izbora za šefa vlade u Tirinigiji najavio dalekosežne posljediceFoto: Martin Schutt/dpa/picture alliance

Koliko je zapravo realističan scenarij o dolasku jednog ekstremno desnog političara na dužnost šefa vlade jedne savezne zemlje u Njemačkoj? To je u prosincu 2023. skicirao renomirani online-portal „Verfassungsblog" („Ustavni blog"). Ključ svega u realizaciji tog plana je, kako piše taj portal, jedna politička funkcija koja na prvi pogled ne upada u oko – to je osoba koja će preuzeti funkciju predsjednika pokrajinskog parlamenta. U Njemačkoj tradicionalno ta dužnost pripada najuspješnijoj stranci, odnosno onoj stranci koja pobijedi na pokrajinskim izborima. A u Tiringiji je, po aktualnim anketama, AfD uvjerljivo najjača stranka. I sudeći po tome, AfD se itekako može nadati (i) toj funkciji.

„Ogromna šteta za demokraciju"

„Verfassungsblog" upozorava i na moguće posljedice: „Ogromna je šteta koju za demokraciju može prouzročiti jedna autoritarna populistička stranka uz pomoć te dužnosti (predsjednika parlamenta, nap. red.)". Predsjednik pokrajinskog parlamenta naime organizira funkcioniranje parlamentarnog rada.

Ali, „AfD-u nije u interesu parlament koji funkcionira", procjenjuje „Ustavni blog". „Ta stranka živi od priče po kojoj treba promijeniti elite, po kojoj demokracija ne funkcionira. Njezina želja za preuzimanjem moći ne počiva na demokratskim procedurama, ta stranka se poistovjećuje s narodom."

A prije svega bi u Tiringiji predsjednik pokrajinskog parlamenta imao mogućnost da se na dužnost šefa pokrajinske vlade izabere i jednog političara koji u parlamentu ne bi dobio apsolutnu većinu. Naime, u trećem izbornom krugu za to je dovoljna jednostavna većina glasova.

Postoji i način na koji bi se moglo spriječiti izbor AfD-ovog kandidata za šefa vlade u Tiringiji. Ali to rješenje bi značilo jedan prilično „pikantan" savez: konzervativni kršćanski demokrati i socijalistička Ljevica bi se naime morali dogovoriti oko zajedničkog protukandidata. Radi se o dvije stranke koje su u Njemačkoj, a posebice u Tiringiji, do sada bile ljuti politički protivnici.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu