Njemačka: Više izbjeglica i spor oko prava na azil

S obzirom na sve veći broj izbjeglica, sve su glasniji oni koji pozivaju na ograničavanje ili ukidanje prava na azil u Njemačkoj. „Njemačkoj je potrebna pauza od potpuno nekontrolisane imigracije", rekao je za vikend Jens Špan (Spahn), član predsjedništva konzervativne CDU. „Integracija ljudi traumatizovanih ratom ili nasiljem zahtijeva vrijeme i resurse. Ovo može dobro da funkcioniše samo ako se broj dodatnih tražilaca azila značajno smanji.“

Mnoge opštine u Njemačkoj osjećaju se preopterećene prijemom i integracijom izbjeglica, a životni prostor je posebno oskudan.

Slično kao i Špan, izjasnio se i bivši predsjednik SPD Zigmar Gabrijel (Sigmar Gabriel). Socijaldemokrata se u intervjuu Uredničkoj mreži Njemačke zalagao da se iz njemačkog Osnovnog zakona izbaci pravo na azil. „Pokušaj da se reaguje na savremeni fenomen masovnog egzodusa individualnim pravom na azil i Ženevskom konvencijom o izbjeglicama neće dovesti do uspjeha", rekao je Gabrijel.

Dijelom desničarska ekstremistička partija Alternativa za Njemačku (AfD) je ovaj zahtjev učinila centralnom temom svoje politike od 2015. godine. Tada je u Njemačku za godinu dana došlo skoro milion izbjeglica.

Pravo na azil zagarantovano ustavom od 1949. godine

Njemačka je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je ustavom zacrtala pravo na azil. U članu Ustava 16A se kaže: „Ljudi koji su politički progonjeni uživaju pravo na azil”. S obzirom na politički progon iz nacističke ere, Savezna Republika Njemačka se poslije Drugog svjetskog rata obavezala da će pružiti zaštitu izbjeglicama iz inostranstva.

1993. godine, pravo na azil je ograničeno ustavnim amandmanom od strane CDU/CSU, SPD i FDP. Od tada, samo oni koji nisu ušli u Njemačku preko takozvane sigurne treće zemlje, mogu da podnesu zahtjev za azil. Prvi parlamentarni sekretar CDU/CSU Torsten Fraj (Thorsten Frei) sada predlaže takvo „zajedničko rješenje kao početkom devedesetih”.

No, u vladajućoj koaliciji, koju čine SPD, Zeleni i FDP, malo je vjerovatno da će se naći većina koja bi glasala za uklanjanje prava na azil iz Ustava. „Striktno sam protiv ukidanja individualnog prava na azil", izjavila je ministarka unutrašnjih poslova SPD Nensi Fezer (Nancy Faeser) magazinu Špigel u srijedu (23. avgusta). „Činjenica da politički proganjani ljudi uživaju azil prema Osnovnom zakonu je lekcija naučena iz terora nacionalsocijalizma. "Ukidanje ljudskih prava u cilju ograničavanja migracija ne može biti rješenje", rekla je političarka Zelenih Lamija Kador (Lamya Kaddor) listu "Velt". Kritičari optužuju Fraja i druge da su svoje inicijative približili AfD-u, koji trenutno ima oko 20 odsto u anketama.

Broj izbjeglica se povećava – ne samo u Njemačkoj

Prema podacima UN, broj izbjeglica širom svijeta stalno dostiže nove maksimume. Razlog tome su prije svega novi sukobi koji su se rasplamsali, na primjer u Sudanu.

Nedavno je takođe povećan broj ljudi koji traže azil u Njemačkoj. Od januara do jula ove godine, 175.272 osobe u Njemačkoj su po prvi put zatražile zaštitu od progona. To je skoro 80 ​​odsto više novih prijava nego u istom periodu prošle godine.

Većina je iz Sirije, Avganistana i Turske. Broj turskih državljana koji traže zaštitu ove godine se utrostručio u odnosu na 2022. – dijelom zbog ograničenja slobode izražavanja. Građanski rat u Siriji bjesni od 2011. godine, a u Avganistanu talibani progone neistomišljenike od preuzimanja vlasti 2021. godine.

Više viza za spajanje porodice

Osim toga, od početka ruskog agresorskog rata u februaru 2022. godine, oko milion ljudi je pobjeglo iz Ukrajine u Njemačku. Oni čak ne moraju da podnose zahtjev za azil i dobijaju „dozvolu boravka za privremenu zaštitu". Pravni osnov za to je takozvana Direktiva o masovnom prilivu Evropske unije.

- pročitajte još: EU: Broj migranata bi se trebao smanjiti, ali kako?

Sve više ljudi dolazi u Njemačku zbog toga što se pridružuju članovima porodica, koji su u Njemačkoj ostvarili pravo na zaštitu. Na pitanje DW-a, Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da je od januara za ovu namjenu izdato skoro 16.000 viza: „Od kraja prošle godine bilježimo nagli porast zahtjeva za vize za spajanje porodice za lica koja imaju pravo na supsidijarnu zaštitu. " Lica koja imaju pravo na supsidijarnu zaštitu su ona koja ne mogu da ostvare pravo na azil, ali su im život ili zdravlje ugroženi u zemlji porijekla.

Vlada u raskoraku

Vlada koju čine SPD, Zeleni i FDP ne želi da dira u humanističku srž njemačkog zakona o azilu. Istovremeno, međutim, pokušava da smanji broj izbjeglica koje žive ovdje - i da olakša imigraciju kvalifikovanih radnika.

- pročitajte još: Integracija na njemačko tržište rada polako napreduje

Za to su imenovali specijalnog predstavnika za zaključivanje migracionih sporazuma sa zemljama porijekla. Na taj način bi trebalo da bude deportovano više odbijenih tražilaca azila. U januaru ove godine stupio je na snagu zakon koji ima za cilj da ubrza proces azila u Njemačkoj.

- pročitajte još: Migranti se dave, migrante spasavaju, hvataju, protjeruju... migranti dolaze

U Briselu, savezna vlada se zalaže za reformu zakona EU o azilu prije evropskih izbora sljedećeg ljeta. Ona je posvećena tome da osigura, da oni koji traže zaštitu mogu biti odbijeni na spoljnim granicama EUako su im šanse za azil male. To bi rezultiralo manjim brojem izbjeglica koje bi stigle u Njemačku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu