1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novčanik u mobitelu

19. maj 2009

Nisu samo Hercegovci poznati po broju mobitela. I na afričkom kontinentu "mobitel-biznis" cvjeta. To su i banke prepoznale te sve više koriste mogućnost mobilnog bankarstva kako bi privukle nove klijente.

https://p.dw.com/p/Ht9Y
Mobiteli su u Africi jako popularno sredstvo za komunikaciju
Mobiteli su u Africi jako popularno sredstvo za komunikacijuFoto: dpa

Magdalene Mushoti radi za kenijsku državnu radijsku postaju u Nairobiju. Budući ima stalni izvor prihoda, ona redovito financijski pomaže svojoj obitelji na selu. Ranije je taj novac morala osobno odnijeti, jer na selu nema banaka. No, danas je to znatno jednostavnije: "Moja sestra i roditelji ne žive u blizini. Unatoč tome im mogu poslati novac pomoću mobitela. Oni onda dobiju SMS, odu do prvog idućeg ovlaštenog agenta i od njega dobiju novac."

Mnoga afrička sela su udaljena od civilizacije, pa je mobitel često jedino sredstvo kontakta sa svijetom
Mnoga afrička sela su udaljena od civilizacije, pa je mobitel često jedino sredstvo kontakta sa svijetomFoto: picture-alliance / dpa

Afrika je idealna za Mobile banking

Ovaj servis se zove "M-Pesa", što u prijevodu znači nešto kao "mobilni novac", a organizira ga kenijska mobilna mreža Safaricom. Taj takozvani "Mobile banking" je u stvari trokut koji čine ponuđač, korisnik usluge i lokalni posrednik. Njih u Keniji trenutačno ima već više od 7.000, a uglavnom se radi o vlasnicima manjih prodavaonica ili benzinskih crpki. Ovdje klijenti mogu uplatiti i podići novac. Taj poslovni model je u Keniji sve popularniji, a već sada ga koristi skoro šest milijuna ljudi. Pauline Vaughan iz Safaricoma smatra da potencijali još nisu iscrpljeni. Ona kaže da je mobilni financijski transfer idealan za tržište poput Kenije, jer je u toj zemlji nerazvijena mreža banaka. "Kupci tako mogu obaviti barem najjednostavnije novčane transakcije, a uglavnom se radi o slanju novca kući", priča Pauline Vaughan.

I stari mobiteli iz Europe su Afrikancima dovoljni kako bi koristili mobilno bankarstvo
I stari mobiteli iz Europe su Afrikancima dovoljni kako bi koristili mobilno bankarstvoFoto: picture-alliance / dpa

No, nije samo Kenija idealno tržište. U većini zemalja u razvoju bankarstvo je još u povojima, a naknade za novčane transakcije su vrlo visoke. To drugim riječima znači da ondje postoje idealni uvjeti za Mobile banking. Telekomunikacijska tvrtka MTN već četiri godine testira ovaj model i u Južnoj Africi. To poduzeće sada investira i u druge zemlje, kaže šef odjela MTN-a za Mobile banking Dare Okoudjou: "Prve projekte smo počeli u Ugandi, Gani, Kamerunu, Nigeriji i Obali bjelokosti. Planiramo ponuditi naš servis u još 15 zemalja čim prikupimo odgovarajuće dozvole."

Pet milijardi dolara do 2012. godine

Dakle, samo je pitanje vremena kada će se Mobile banking proširiti cijelim afričkim kontinentom. Financijska analitičarka Sarah Rotman smatra da je gospodarski potencijal ponuđača mobilne telefonije ogroman i procjenjuje da telekomunikacijske tvrtke ovim poslovima do 2012. godine mogu zaraditi i do pet milijardi dolara, naravno, ako uspiju stići do svih ljudi bez računa u banci. Sarah Rotman smatra da ovaj način poslovanja ima i jedan drugi aspekt: "To nije samo zanimljivo u gospodarskom smislu, nego predstavlja i pomoć siromašnima kojima se na taj način omogućava uključivanje u financijske tokove."

Sarah Rotman radi za CGAP, Centar za mikrofinancije sa sjedištem kod Svjetske banke u Washingtonu. Ovaj znanstveni institut financiraju državne institucije za razvoj poput njemačkog Ministarstva za gospodarsku suradnju, kao i razne organizacije poput zaklade Bill Gates. Ovdje se pokušava razviti Mobile banking koji bi pozitivno utjecao i na gospodarski razvoj. Jer, pristup najsiromašnijih slojeva financijskom tržištu ne omogućava im samo da jeftinije i jednostavnije šalju novac, nego i da štede, kaže Sarah Rotman. Tako zaklada Bill Gates ovaj način bankarskog poslovanja ubuduće želi koristiti i za pojednostavljenje dodjele malih kredita. Dakle, razvojna politika i gospodarstvo u ovom slučaju imaju iste interese, pa bi ovaj model stvarno mogao biti uspješan i ubuduće.


Autor: Adrian Kriesch/Andrea Jung-Grimm

Odg. urednice.: Marijana Ljubičić / Marina Martinović