190112 Globale Zivilgesellschaft

Na početku su samo bili promatrači politike: skupine civilnog društva, koje su se angažirale u ekološko-političkoj oblasti i kroz UN-ov termin NGO, odnosno NVO - nevladine organizacije - dobile krovni naziv. U međuvremenu nevladine organizacije predstavljaju jak lobi, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Organizacije poput Greenpeacea, Amnesty Internationala, WWF-a ili Oxfama su danas brendovi koji su poznati kao što su to u industrijskoj oblasti primjerice Mercedes ili Boeing.

Nevladine organizacije danas zastupaju najrazličitije interese društva, i to je njihova najveća prednost, smatra Pablo Solon, bivši veleposlanik Bolivije pri Ujedinjenim narodima. „Vlade razmišljaju o narednim izborima, ne o budućnosti čovječanstva i prirode. Ako želimo nešto promijeniti, moramo stvoriti civilnodruštveni pokret. Vjerujem da civilno društvo ima veoma važan zadatak", kaže Solon.

Sve veći utjecaj

Već godinama angažirane nevladine organizacije unose nove načine razmišljanja u UN-ove procese, na primjer kad su u pitanju mirovna politika, zaštita okoliša, politika zaštite klime, ali i svjetska trgovina. Otkad su Ujedinjeni narodi NVO sektoru 1992. godine priznali status savjetnika, otad je NVO institucionaliziran.

No ne samo u pripremnoj fazi, nego i tijekom nekih pregovora nevladin sektor koristi priliku. Velike nevladine organizacije poput Greenpeacea ili WWF-a su primjerice pri UN-ovim pregovorima o klimi bitni savjetnici za manje zemlje, koje si ne mogu priuštiti putovanje na pregovore.

Umijeće pregovaranja je također dio lobističkog posla nevladinog sektora, i nije uvijek tako spektakularno kao što je to bila akcija Global Witnessa u svezi s krvavim dijamantima. Ta britanska NVO se uhvatila u koštac s industrijom dijamanata i dokazala da se ilegalno iskopanim dijamantima financira nabavka oružja u afričkim ratnim područjima.

Netransparentnost sustava UN-a

Međunarodni utjecaj nevladinih organizacija danas postaje sve veći i uslijed jače umreženosti, pojašnjava Sven Harmeling iz organizacije Germanwatch: „Bilo da je riječ o porukama putem twittera ili da se preko Skypea na neki način ljude virtualno dovede na konferencije. Danas postoji puno više mogućnosti, ali je to istovremeno izazov da, unatoč sve većem broju aktera, postignemo dogovor o važnim političkim porukama."

Te poruke se temelje na zajedničkim informacijama. Jedna organizacija možda ima dobre veze u američkoj delegaciji, druga možda u Europskoj uniji, Kini ili Indiji. Ali unatoč sve boljoj umreženosti, UN-ov sustav često ostaje netransparentan, zbog čega nevladine organizacije i dalje imaju problem da ne znaju što se na koncu stvarno događa "iza kulisa".

Autorice: Helle Jeppesen / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić