Nova strategija NATO-a: Manje sala a više mišića!

Nakon projekta NATO 1.0 tokom Hladnog rata i NATO 2.0 nakon Hladnog rata između Zapada i Istoka vrijeme je za nešto novo, rekao je na zasjedanju u Lisabonu generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza Anders fog Rasmusen (Fogh Rasmussen). Na otvaranju samita u portugalskoj prijestonici nije štedio na velikim riječima: „Danas ulazimo u jednu novu eru!“, rekao je nakon što su sve zemlje članice, njih 28, i formalno prihvatile novi strategijski koncept. U novoj strategiji su takođe sadržane i sve vrijednosti iz 1999, obogaćene pozitivnim iskustvima iz akcija u Avgansitanu. Novosti su, između ostalog, uspostavljanje raketnog štita, možda i sa Rusijom, jača koncentracija na napade hakera i operacije širom svijeta.

Prijateljskije raspoloženje

Novo je takođe i prijateljskije raspoloženje između neprikosnovenog američkog rukovodstva NATO-a i evropskih saveznika. Američki predsjednik Barak Obama (Barack) više je za partnerski odnos nego što je to bio njegov prethodnik Dordž Buš (George W. Bush), koji je na NATO savez gledao kao na sredstvo za sprovođenje sopstvenih vojnih ciljeva. Generalni sekretar želi da sa novom strategijom, takođe uspostavi i nove odnose sa Evropskom unijom i sa mnogim partnerima širom svijeta, kao uostalom i sa Ujedinjenim nacijama (UN). Takođe, Zapadna vojna alijansa, bi trebalo da postane manje glomazna i jeftinija. Samo u komandnim strukturama NATO-a bi treba da otpadne stotine radnih mjesta. “Mi želimo manje sala a više mišića”, rekao je Rasmusen. Koje zemlje bi trebalo da odustanu i od koji konkretnih pozicija, o tome se nije govorilo.

Njemačka i Francuska su se dogovorile unaprijed o jednoj kompromisnoj formuli kada je u pitanju razoružanje. A partneri NATO-a su sa zabrinutošću reagovali na odluku Senata Sjedinjenih Država da odloži ratifikaciju spora zuma START sa Rusijom kojom se predviđa smanjenje strateškog nuklearnog naoružanja za trećinu.

Rusija i NATO i zajednički ciljevi

Ruski predsjednik koji se očekuje u subotu (20.11.) na skupu u Lisabonu je rekao da će Rusija razmotriti učešće u postavljanju sistema protivraketne zaštite. Njemačka kancelarka Angela Merkel kaže: “Činjenicu da će se sa Rusijom razgovarati o procjenama opasnosti, o zajedničkom radu u vezi postavljanja sistema protivraketne zaštite, smatram suštinski važnim korakom. Tako bi se moglo reći da je Hladni rat zaista okončan.”

Generalni sekretar NATO-a Rasmusen smatra da Rusija i NATO, kada je riječ o izgradnji protivraketnog štita imaju zajedničke interese. Jer, "kada se pogleda preko" prijeti im ista opasnost.

Rasmusen je ponovio je da je ovo jedan od najvažnijih samita u 61-godišnjoj istoriji NATO-a, napomenuvši da će usvojeni dokument "osigurati produktivnost NATO-a u zaštiti bezbjednosti, mira i napretka stanovništva i teritorija svojih zemalja članica". NATO će se, potvrdio je Rasmusen, i dalje temeljiti na konceptu kolektivne odbrane, u kojoj sve zemlje solidarno brane bilo koju u slučaju napada na nju, i tako će "ostati zauvijek". No, svijet se mijenja, mijenjaju se i opasnosti s kojima smo suočeni, pa se tome mora prilagoditi i NATO, dodaje generalni sekretar Sjevernoatlantske alijanse.

Autori: Bernd Rigert i Svetozar Savić

Odg. urednik: Senad Tanović