Novac leži u internetu, samo ga treba pokupiti

Ideja je bila jednostavna, ali prvo je trebalo da nekome padne na pamet. U internetu je važno ono što je važno masi korisnika.

Ovo su prije 14 godina zaključila dvojica studenata, Sergej Brin i Larry Page. Oni danas ne bi bili milijarderi, da im na pamet nije pala i druga ideja: Razviti odličnu "tražilicu" i istovremeno je opremiti reklamama koje funkcionišu po potpuno novom principu. Reklame se nalaze u vidu decentnog teksta sa strane, a njihova cijena se određuje po principu aukcije. Ne samo to, te reklame se mogu "ugraditi" i na stranice ka kojima vode linkovi koje pokaže Google.

Kombinacije ove dvije ideje dovela je do neviđenog pobjedničkog pohoda. Milionima, a potom milijardama dolara koje koncern Google danas zarađuje, finansira se ponuda novih usluga korisnicima. Bez obzira o čemu je riječ, sve funkcionišu po oprobanom principu: Interesantna usluga plus reklama.

Mape za svakoga

Na primjer, usluga traženja po karti. Potreban je djelić sekunde, pa da vam Google strelicom označi adresu i kuću koju tražite. Ali, to nije sve. Još par klikova i dobijate sve ono što je interesantno u uskom krugu oko te adrese. To može da bude najbliža banka ili restoran. Stoga je reklamiranje na Googlu interesantno za privredu.

Ova kompanija je vodeća u svijetu po ubiranju novca od reklama. Samo u drugom kvartalu ove godine obrnuto je 6,82 milijarde dolara, a 4,5 milijarde od te sume otpada na reklame. Berzovna vrijednost ove kompanije u međuvremenu je prešla 120 milijardi dolara.

Princip je isti, sve su ostalo nijanse...

Zahvaljujući moćnim računarskim centrima širom svijeta ova firma je postigla poziciju koju teško može da ugrozi bilo koji drugi koncern. Ko je taj ko može da na internet izbaci program koji izgovorene riječi brzo pretvara u prekucani tekst, i to besplatno? Sve što radi, Google radi u smjeru "pokrivanja" širokih masa korisnika, bilo da se radi o platformi za mobilne telefone Android ili o planovima o internet televiziji koji bi ove jeseni trebalo da postanu stvarnost u SAD.

Teško je "kopirati" Google

Mnoge firme pokušavaju da nađu svoje mjesto pored Googlea. Bez obzira na to što dobrih ideja ima, teško je na njima zaraditi novac. Usluga slanja kratkih poruka na platformi Twitter je primjer za to. Ideja je odlična, produkt je uspješan, ali sa ubiranjem novca ne ide baš najbolje. Tek prije nekoliko sedmica se počelo sa stvaranjem tehničkih pretpostavki za ubacivanje reklama na ovu platformu.

Socijalna mreža Facebook može da se pohvali kako širom svijeta ima 500 miliona korisnika. Međutim, ovaj uspjeh do sada nije unovčen. Berzovna vrijednost Facebooka iznosi četvrtinu one koju ima Google, godišnji obrt samo milijardu i po dolara. Google toliko "okrene" za mjesec dana.

Facebook raspolaže sa privatnim podacima o korisnicima, ali kada je pokušao da promijeni uslove za njihovo korištenje (čitaj - za prodaju podataka zainteresovanim kompanijama) došlo je do tolikog otpora, da se od tog plana odustalo. Facebook tako ima problem da dođe do "blaga" koje je njegovo, ali je još uvijek skriveno "na dnu mora".

Upad u "komšijinu baštu"

Google trenutno planira novu ofanzivu koja je "prst u oko" drugom moćnom koncernu - Appleu. Uskoro bi trebalo da se pokrene nova platforma za prodaju (download) muzike. To je direktan napad na Appleovu platformu iTunes.

Ali, Google uskače i drugima na teren. U razvoju je i čitav operativni sistem koji bi trebalo da bude konkurencija Microsoftovom Windowsu. Za operativni sistem pod nazivom "Chrome" neće vam biti potrebni moćni računari, niti ogromni kapacitet na hard-disku. Svi vaši programi, podaci i datoteke biće pohranjeni u internetu. Za korisnika ionako nije bitno da li su njegove fotografije s ljetovanja snimljene na računaru u Kini ili u SAD. Bitno je da su dostupne, da je usluga besplatna i da može da se "prozove" s bilo kojeg mjesta u svijetu, s bilo kojeg uređaja - računara ili mobilnog telefona. To što se uz uslugu dobije i diskretna reklama, mnogima uopšte ne smeta.

Autor: sueddeutsche zeitung/dpa/as

Odg. ur.: Mehmed Smajić