Nove političke snage u Španjolskoj

Španjolci u nedjelju izlaze na izbore koji bi mogli prisiliti dvije velike stranke da traže podršku od novonastalih političkih grupacija koje, uz pomoć jake podrške birača, mogu igrati ključnu ulogu u odabiru sljedećeg premijera. S oko 40 posto neodlučnih birača, nezadovoljnih dvostranačkim sustavom u zemlji, španjolska izborna kampanja se pretvorila u jednu od najprljavijih u novijoj povijesti. Kandidati iz četiri stranke, koje vode u anketama, bili su pojačali uzajamne osobne napade ignorirajući diskusije o obećanjima koja su dali na početku utrke.

Očekuje se da će premijer Mariano Rajoy iz Narodne stranke (PP) desnog centra pobijediti na izborima, ali posljednje ankete pokazuju da on bez podrške drugih političkih snaga ne može prikupiti dovoljno mjesta u Donjem domu Kongresa koji broji 350 članova ili u Senatu koji broji 208 članova. Za drugo mjesto se bore socijalisti lijevog centra PSOE, druga snaga koja dominira u Španjolskoj otkako je obnovljena demokratija nakon smrti diktatora Francisca Franca 1975., zatim rastuća stranka desnog centra Ciudadanos (Građani), i ljevičarska stranka Podemos (Možemo).

Oštra konkurencija

Generalni sekretar PSOE-a Pedro Sanchez sa svoje 43 godine, predstavlja novu generaciju lidera, nasuprot staroj gardi koju predstavlja 60-godišnji Rajoy. Ali Sanchez se suočava s konkurencijom lidera kao što je Albert Rivera (36) iz Ciudadanosa, karizmatični političar koji je za oštre mjere protiv korupcije, ili 37-godišnji Pablo Iglesias, generalni sekretar Podemosa, ljevičar koji obećava veća socijalna davanja. Rezultati nedavne ankete koju je proveo španjolski dnevnik El Pais najavljuju da će PP pobijediti s 25,3 posto glasova, da će PSOE dobiti 21 posto i da će Podemos i Ciudandos dobiti oko 19 posto odnosno 18 posto glasova.

Otkako je Rajoy stupio na dužnost 2011. njegova vlada je zaglibila u stopi nezaposlenosti od 22 posto i u nizu slučajeva korupcije velikih razmjera, koji uključuju neke od premijerovih bliskih stranačkih suradnika. Mjere štednje koje je uveo Bruxelles i spori rast gospodarstva doprinijeli su nepopularnosti premijera. Rajoyeva vlada se također bori s nezaposlenošću mladih, koja je i dalje iznad 50 posto. Štednja u zdravstvu i obrazovanju ostavila je mnogo Španjolaca bez nekih pogodnosti, na koje su imali pravo do prije samo nekoliko godina.

U julu 2010. godine partneri u eurozoni su pristali pomoći Rajoyu da stabilizira i dokapitalizira banke u Španjolskoj i dali kredite od 40 milijardi eura. Španjolska sad mora otplaćivati te kredite.

Kao uoči svakih izbora nagađa se o mogućim koalicijama. Neki analitičari vjeruju da su tajni sporazumi već napravljeni između PSOE, Ciudadanosa i Podemosa kako bi se spriječilo da PP zadrži vlast. Drugi vjeruju da bi se mogli udružiti PP i Ciudadanos te da će Ciudadanos biti nova konzervativna grupacija u pozadini, koja neće ući u Rajoyevu vladu nego sa strane vršiti pritisak radi provedbe reformi.