Nove ukrajinsko-ruske trzavice

Na Krimu ovih dana vlada vanredno stanje. Poluostrvo je bez struje, jer su nepoznata lica digla u vazduh više stubova dalekovoda u Južnoj Ukrajini. I ranije je bilo pokušaja da se to učini. Rusija sada sa svoje strane pokušava da snabdije Krim energijom i polaže kabl na dno Crnog mora. Stručnjaci u ruskim medijima procjenjuju da će tako u decembru biti pokriven bar dio potrebe Krima za električnom energijom.

Prvi put otkako je Rusija anektirala Krim u martu 2014, oko 2,3 miliona stanovnika tog poluostrva je bolno osjetilo koliko je zavisno od Ukrajine. Prekid snabdijevanje strujom je jedina stvar koju Ukrajina još nije primijenila; već više od godinu dana, na poluostrvo sa suhom klimom ne teče slatka voda iz Dnjepra. Ne voze ni vozovi ni autobusi.

Iza blokade stoje krimski Tatari

Vlada u Kijevu je u ponedeljak zaustavila i robni saobraćaj sa anektiranim Krimom. Ona je na papiru fiksirala ono što aktivisti već mjesecima pokušavaju da sprovedu. Takozvana „blokada“ je počela u septembru, kada su aktivisti zaustavili kamione sa ukrajinskom robom.

Kao pokretačka snaga važe krimski Tatari, proukrajinska manjina, čijih oko 250.000 pripadnika živi na anektiranom Krimu. Krimski Tatari se žale na pritisak ruskih vlasti, na otmice, na ubijanje svojih sunarodnjaka. Njihovi predvodnici koji žive u Ukrajini ne smiju da otputuju na Krim koji je anektirala Rusija. Jedna grupa krimskih Tatara je u četvrtak omela popravku raznijetih stubova dalekovoda tražeći da njihovi aktivisti na Krimu budu pušteni na slobodu.

U Ukrajini je blokada sporna. Jedni kažu da je Kijev još i ranije trebalo da je uvede. Oni kritikuju ukrajinskog predsjednika Porošenka zato što nije predstavio konkretan plan za vraćanje Krima. Sada aktivisti moraju da vode neku vrstu „partizanskog rata“, pišu pripadnici blokade na društvenim mrežama. Ali, kritičari upozoravaju da bi stanovnici Krima tako prije mogli da okrenu leđa Ukrajini.

Nema gasa, nema vazdušnog saobraćaja

Moskva je na vanredno stanje na Krimu reagovala upadljivo uzdržano. Problemi će biti riješeni, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin. On je samo optužio ukrajinsko rukovodstvo da je ćutke tolerisalo eskalaciju situacije. Ruski ministar za energiju Aleksander Novak zaprijetio je da će odgovor na energetsku blokadu Krima biti obustava isporuka uglja Ukrajini. Otkako su veliki dijelovi Donbasa bogatog ugljem na istoku zemlje pod kontrolom proruskih separatista, Kijev kupuje ugalj od Moskve.

Krim bez struje nije jedini primjer za nove napetosti između Kijeva i Moskve u posljednjoj nedjelji novambra. Tako je rusija u srijedu (25.11.2015.) zaustavila isporuku gasa Ukrajini. Razlog: Kijev nije platio unaprijed. Ukrajina kaže da joj trenutno nije potreban ruski gas.

Još jedno konfliktno polje je vazdušni prostor. Ukrajina je zabranila ruskim aviokompanijama da prelijeću Ukrajinu. Rusija je reagovala istom zabranom za ukrajinske avione. Tako ja vazdušni saobraćaj između dvije zemlje kompletno prekinut.

Sporazum iz Minska u opasnosti?

Do najnovijeg zatezanja ionako napetih odnosa je došlo i zbog nove eskalacije nasilja u Istočnoj Ukrajini. Obustava vatre između proruskih separatista i ukrajinske armije je dogovorena u septembru, a u novembru se svakodnevno krši. Zato, kako upozoravaju posmatrači, prijeti neuspjeh Sporazuma iz Minska koji je sklopljen uz posredovanje Zapada.

Kada je riječ o krizi sa strujom na Krimu i obustavi isporuke gasa, opunomoćenik njemačke vlade za Rusiju Gernot Erler, smatra da je za eskalaciju kriv Kijev. „Ova eskalacija, koju je očigledno svjesno stvorio Kijev, veoma nas brine“, rekao je ovaj socijaldemokratski političar za list Noje osnabrike cajtung. I dodao da bi to moglo da se negativno odrazi na sprovođenje sporazuma iz Minska.

Te izjave čude ukrajinskog ambasadora u Berlinu Andreja Melnika. On je u razgovoru za DW rekao da Ukrajina želi da njemačka strana isto tako aktivno reaguje na „svakodnevna kršenja ljudskih prava na Krimu i istoku Ukrajine“. „Za mnoge aktiviste i predstavnike krimskih Tatara, postalo je očigledno da krimsko pitanje polako nestaje sa dnevnog reda svjetske politike“, rekao je ukrajinski diplomata. Ta „subjektivna bezizlaznost“ je, kaže, pozadina najnovijih događaja. Ambasador je odbacio optužbe na račun Kijeva.