Nove vanjskopolitičke smjernice njemačkih socijaldemokrata

Nakon ruskog napada na Ukrajinu uslijedile su brojne kritike na vanjskopolitičke smjernice vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD): prenaivna kada je u pitanju dijalog s Kremljem, pretjerano proruski orijentirana, previše fokusirana na politiku pod sloganom promjene kroz trgovinu.Tako su glasile samo neke od optužbi. SPD je sada pripremio programski dokument koji unosi promjene u socijaldemokratskoj vanjskoj politici. Moglo bi se pomisliti da je preorijentacija u vanjskoj i sigurnosnoj politici izravna posljedica ruskog agresorskog rata. No promjene su pripremane i prije ovog događaja.

Još u prosincu 2021. izaslanici na saveznoj stranačkoj konvenciji SPD-a dali su vodstvu stranke zadatak da preispita socijaldemokratski pogled na međunarodnu politiku. Stranka je tada još vjerovala da ruski predsjednik Vladimir Putin neće napasti Ukrajinu. “Međunarodno-političko povjerenstvo” (KIP) djeluje dakle više od godinu dana.

"Prekretnica" u ruskoj politici

Pod vodstvom jednog od čelnika SPD-a Larsa Klingbeila, ključni političari iz stranke, parlamentarne skupine i vlade pokušali su ni manje ni više nego u potpunosti preispitati vanjsku i sigurnosnu politiku SPD-a. U povjerenstvu sjede, između ostalih, i predsjednik zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu Rolf Mützenich, savezna ministrica za pomoć u razvoju Svenja Schulze i predstojnik kancelarskog ureda Wolfgang Schmidt, ali i predstavnici socijaldemokratske mladeži, Jusos.

Već je u lipnju čelnik stranke Klingbeil u govoru u, socijaldemokratima bliskoj, političkoj Zakladi Friedricha Eberta rekao kako Njemačka mora više težiti vodećoj ulozi na međunarodnom planu. Ovo su novi tonovi za SPD. Stranka sada teži onome što socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz već dugo govori. Što to znači za stranku definirano je na 21 stranici novog vanjskopolitičkog dokumenta. 

Između ostalog, tu je temeljno prestrojavanje SPD-ove politike prema Rusiji. Izraz "prekretnica" pojavljuje se ukupno deset puta - to pokazuje blisku isprepletenost stranke i kancelara koji teži toj „prekretnici". Dokument je, u neku ruku, pojašnjenje i teorijska nadgradnja politike kancelara Scholza. Već na drugoj stranici dokumenta autori pišu da je svjetski poredak temeljen na pravilima sve više pod prijetnjom. Sve više država pokušava zakon jačega staviti iznad snage zakona. To je tvrdnja koju kancelar Scholz vrlo često koristi u svojim govorima.

Pravovremeno prepoznavanje globalnih kretanja

U oči upada SPD-ova samokritičnost. Razvoj situacije posljednjih godina pokazuje da napori da se održi svjetski poredak temeljen na pravilima nisu uvijek bili uspješni. Klingbeil je tijekom svog govora u lipnju 2022. rekao da je signale iz Rusije trebalo drugačije gledati i to najkasnije nakon aneksije Krima.

Osnovni preduvjet mira i reda je oslanjanje na vlastite snage, što uključuje jake institucije te otporno i atraktivno gospodarstvo. To su uvijek bili temelji socijaldemokratske politike.

Zalaganje za NATO-ov cilj od dva posto izdvajanja za obranu

No ono što je novo je da SPD sada također naglašava da je vlastita snaga također definirana vojnim mogućnostima. Godine 2017. tadašnji čelnik stranke Sigmar Gabriel vodio je javnu svađu s SAD-om oko cilja NATO-a od dva posto izdvajanja BDP-a za vojne potrebe. "Ne znam ni gdje bismo trebali smjestiti sve nosače aviona koje bismo morali kupiti kada bi uložili 70 milijardi eura godišnje u Bundeswehr”, rekao je cinično tadašnji ministar vanjskih poslova Gabriel na marginama sastanka NATO-a.

Iz perspektive SPD-a takve izjave sada zvuče kao da su iz nekog drugog vremena. U novom vanjskopolitičkom dokumentu se stranka zalaže za cilj od dva posto izdvajanja za odbranu. Njemačka time jasno daje do znanja da se saveznički partneri mogu osloniti na nju. 

Fokusiranje na globalni jug

Osim s NATO-om, također je važno ući u strateška partnerstva sa zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike, kaže se. To je također vidljivo u vladinim potezima: već sada su diplomatska putovanja i aktivnosti usredotočena na južnu polutku. Kancelar Scholz uskoro odlazi u Brazil, Argentinu i Čile.

Cilj je uključiti te zemlje u globalne aktivnosti i ponuditi im partnerstva kako se ne bi okretale Rusiji i Kini (slično kao i u slučaju zapadnog Balkana). Kina je u dokumentu SPD-a opisana kao "partner", "konkurent" i "predstavnik suparničkog sustava". 

Odvajanje od Kine nije opcija

Politika stranke prema Kini također se redefinira u novom dokumentu. S jedne strane, Kina je, kako se navodi, relevantan igrač bez kojeg se ne mogu riješiti globalni izazovi poput klimatskih promjena. Istodobno, zemlja je gospodarski prisno povezana s Europom. Odvajanje od Kine stoga nije opcija. Umjesto toga, mora se raditi, kako je rečeno, na smanjenju rizika. Kako bi smanjio ekonomske ovisnosti, SPD se oslanja na diverzifikaciju. Kad je riječ o sirovinama, u budućnosti se treba težiti tomu da se uvijek osim Kine na raspolaganju mora imati alternativnog dobavljača.

SPD ne želi razgovarati samo s partnerima koji dijele zapadne vrijednosti. Da bi se postigli veći ciljevi, potrebno je također ostati u dijalogu s, kako ih se naziva, teškim partnerima. Tu se nova strategija razlikuje od koalicijskog partnera, Zelenih koji su u odnosu prema autoritativnim režimima, tvrdokorniji. Dokument zaključuje trezveno: ako više od polovice svjetskog stanovništva živi u autokratski upravljanim državama, tada se politika partnerstva ne može ograničiti na demokracije. Za borbu protiv klimatske krize ili nuklearnog razoružanja važno je održavati kanale komunikacije otvorenima, "pa i s teškim partnerima.”

Budući da su u proces uključene sve relevantne struje unutar SPD-a, ne očekuju se velike kritike iz same stranke. Za dokument se kaže da je izraz širokog konsenzusa. Savezna stranačka konferencija SPD-a u prosincu bi treba odlučiti o reorganizaciji vanjske i sigurnosne politike.

nk(ARD)