1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novi evropski Zidovi

9. novembar 2009

Pad Berlinskog zida je označio i kraj jedne epohe, koja je bila posljedica Drugog svjetskog rata. Pad Zida je, naravno, danas udarna tema njemačkih novina koje se pitaju i da li je posao ujedinjenja Evrope odista gotov.

https://p.dw.com/p/KRMe
Ove godine simbolično pada Berlinski zid od domina
Ove godine simbolično pada Berlinski zid od dominaFoto: dpa

To pitanje postavlja komentator lista "Sueddeutsche Zeitung":

"Model uspješne zapadne Evrope i njene atraktivnosti počinje da blijedi. Revolucionarna snaga iz 1989. je presušila. Senzacionalne promjene su prošle, u epicentar revolucije se uselio mir.

8.11.1989: Zid više nije bio prepreka...
8.11.1989: Zid više nije bio prepreka...

Stara dilema - koju ulogu treba da ima Rusija u novoj Evropi - još uvijek postoji. Čak i zamršena situacija na Balkanu, na kojem je prije 15 godina oživio horor ratova u Evropi, ne mobiliše nikakve nove snage. Frontovi svjetske politike su se pomjerili na druga mjesta. Možda su oni danas u vodama Pacifika gdje kineska ratna flota demonstrira svoju moć, ili na granici između Afganistana i Pakistana, gdje talibani svoje postojanje pravdaju potrebom borbe protiv Zapada?!" - stoji u listu "Sueddeutsche Zeitung".

Gorbačov traži novi pakt o sigurnosti

Brojni listovi danas objavljuju razne članke o tadašnjem prvom čovjeku Sovjetskog Saveza, Mihailu Gorbačovu. "Frankfurter Rundschau" objavljuje i posebno pismo samog Gorbačova, u kojem on analizira pad Zida i promjene u Evropi. Gorbačov tako piše:

Bivši predsjednik Sovjetskog Saveza, Mihael Gorbačov
Bivši predsjednik Sovjetskog Saveza, Mihael GorbačovFoto: AP

"Lideri evropskih država nisu iskoristili priliku koja se ukazala prije dvadeset godina, a to je da se izgradi novi evropski sigurnosni sistem. Po okončanju Hladnog rata diskusija o tome je bila načeta. Razgovarali smo o uspostavi neke vrste Evropskog vijeća sigurnosti. Nažalost, do realizacije toga nije došlo.

Stare demarkacione linije su zamijenjene novima, u Evropi su izbili novi ratovi. Rusiji se podmetalo da ima zle namjere, imperijalističke stavove. Zastrašujuće je da neki evropski političari ne razmišljaju o tome koje bi katastrofalne posljedice imala nova konfrontacija s Rusijom. Vuku se paralele između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. Takva poređenja su istorijski i moralno pogrešna.

EU je mogla drugačije definisati odnos prema Rusiji, smatra Gorbačov
EU je mogla drugačije definisati odnos prema Rusiji, smatra GorbačovFoto: Montage picture-alliance/DW

Evropi ne čine uslugu oni koji pokušavaju da izgrade nove zidove i posiju sjeme novog nepovjerenja. Evropa može biti globalni igrač samo ako bude domovina građanima i njenog istoka i zapada. Kako možemo doćo do toga? EU je ranih devedesetih odlučila da se proširi. Pozitivne strane tog procesa se ne mogu negirati. Da se s tim malo pričekalo, EU bi imala šansu da razvije novi model odnosa sa Rusijom i drugim zemljama koje nemaju perspektivu brzog ulaska u uniju.

Trenutno postoji tendencija da u tu organizaciju mogu ući sve države do granice s Rusijom. Da li onda Rusija treba da bude snažna i samostalna nacija, ili samo liferant sirovina, neko 'ko zna gdje mu je mjesto'? Mnogi evropski političari ne žele da sa ovom državom razgovaraju kao sa ravnopravnim partnerom, postavljaju se kao učitelji prema učeniku. Savjetujem svim Evropljanima da razmisle o ponudi ruskog predsjednika Dmitrija Medvedjeva o novom sporazumu o sigurnosti u Evropi. Ovaj kontinent može govoriti jedinstvenim glasom tek kada riješimo taj ključni problem."

Stoji pismu Mihaila Gorbačova, a koje je objavio "Frankfurter Rundschau".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. urednica.: Marina Martinović