Novinar i bivši reis u utrci za Predsjedništvo BiH

Velika gužva u utrci za Predsjedništvo BiH jedna je od najuočljivijih karakteristika oktobarskih općih izbora 2014. godine, posebno kada je riječ o bošnjačkim kandidatima. Za mjesto bošnjačkog člana državnog Predsjedništva borit će se deset kandidata, među kojima su osnivač Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH i utemeljitelj „Dnevnog Avaza“ Fahrudin Radončić, sin prvog bosanskohercegovačkog predsjednika Alije Izetegovića i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović te kandidat Demokratske Fronte (DF) i koordinator Koalicije „1. mart“ Emir Suljagić. Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS) kandidirala je Sefera Halilovića, dok su među nezavisnim kandidatima Halil Tuzlić i Adil Žigić.

Pažnju bh. javnosti posebno su privukla dvojica kandidata, bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH, nezavisni kandidat Mustafa Cerić i nekadašnji urednik emisije Federalne televizije „60 minuta“ Bakir Hadžiomerović, kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) BiH. Bivšem reisu analitičari nisu bili naročito naklonjeni kada je objavio da će se politički angažirati. U tadašnjem komentaru za Deutsche Welle Mostarski profesor Slavo Kukić nazvao ga je „bosanskohercegovačkim Muhamedom Mursijem“, uz ocjenu da je Cerić i kao vjerski poglavar itekako bio aktivan u političkom životu BiH.

Bakir Hadžiomerović – novo ime na političkoj sceni BiH

Sa ovom se ocjenom slaže i sarajevski novinar i pisac Ahmed Burić. „Cerić je medijsku pažnju i poziciju uvijek koristio za ostvarivanje političkog uticaja. Danas kada nije više reis, on želi nazad, u kastu povlaštenih koji neće bitno promijeniti političko stanje u BiH, ali će za četiri godine mandata uživati visoku plaću i privilegije, i izjavama da su zabrinuti za svoj narod održavati status quo, a zapravo držati taj narod u stanju permanentne regresije“, kaže Burić za Deutsche Welle.

Novo ime na političkoj sceni BiH je kandidat SDP-a Bakir Hadžiomerović, a prve rakcije na njegovu kandidaturu su podijeljene. „Što se kolege Hadžiomerovića tiče, stvar je unekoliko drugačija. On je svojim kritičkim odnosom prema nacionalističkim vlastima skupio izvjestan broj onih koji bi mu mogli dati glas. Međutim, nisam siguran da tih glasača u BiH u ovom trenutku ima dovoljno“, tvrdi Ahmed Burić.

Novinar „Dnevnog Avaza“ Sead Numanović za Deutsche Welle kaže da je Hadžiomerovićeva kandidatura za mnoge iznenađenje, ali i „logičan slijed događaja“. „On sam nije krio da protežira politiku SDP-a preko Federalne televizije. Njegova je najveća zasluga za pobjedu SDP-a na izborima 2010. godine. Kada su se SDP i Lagumdžija ustoličili, Hadžiomerović je postao smetnja i sklonjen je, a njegova emisija 60 minuta prethodno ugašena. Lagumdžija je tada stekao nove miljenike i učesnike u talu. Sada, kada je rejting SDP-a katastrofalno loš, on ga se je opet sjetio. Hadžiomerović realno nema šanse da kao kandidat SDP-a zasjedne u fotelju bošnjačkog člana Predsjedništva. Bojim se da je opet iskorišten kako se Lagumdžija slučajno ne bi morao pojaviti 'na crti'“, kaže Numanović.

Politika, mediji i borba za vlast

Politička analitičarka iz Banjaluke, Tanja Topić, tvrdi da je cjelokupnoj javnosti u BiH najveće iznenađenje upravo kandidatura Bakira Hadžiomerovića za člana Predsjedništva BiH, „najprije zato što Hadžiomerović dolazi sa one druge strane politike“. „Istovremeno, ova kandidatura skida masku sa odnosa između politike i novinara, odnosno medija, potvrđujući nam koliko je ta veza snažna, ali i postojana. Neke slutnje o tim vezama sada su se definitivno obistinile“, rekla je Topićeva u komentaru za banjalučki internet magazin „Buka“.

Analitičari, također, ističu da će zbog mnoštva bošnjačkih kandidata za državno Predsjedništvo i na ovogodišnjim općim izborima biti nastavljen trend „rasipanja bošnjačkih glasova“. Takvo raslojavanje bošnjačkog biračkog tijela će, kako tvrde, dodatno oslabiti bošnjačku poziciju u političkim odnosima unutar BiH.