NZZ: U BiH odjedanput funkcionira suživot

Švajcarski list Neue Zuercher Zeitung piše da se čak 25 godina nakon stupanja na snagu  Dejtonskog  sporazuma, kojim je zaustavljen  rat između  Bošnjaka, Srba i Hrvata i koji je ovoj  bivšoj  jugoslovenskoj republici  donio najkomplikovanije državno  uređenje  u Evropi, politička elita i dalje profilira u etničko-rovovskim borbama. Navodi kako je još u februaru 2020. godine srpski  predstavnik u tročlanom Predsjedništvu Milorad Dodik govorio o RS-Exitu, odnosno izlasku Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, a da su bosanski Hrvati prije toga intenzivirali zahtjeve za trećim entitetom, odnosno vlastitom teritorijalnom jedinicom u BiH. 

„Nakon  izbijanja pandemije, ovako zapaljivi govori gotovo su potpuno nestali. I dok se većina političara obraća samo svojoj etničkoj grupi, hronično nesložno Predsjedništvo se odjednom zajednički obratilo građanima BiH. I na drugim mjestima je inače sveprisutna  etnička komponenta izgubila na značaju. Umjesto Bošnjaka, Hrvata ili Srba je u kontekstu pandemije odjednom bilo riječi samo o  ljudima iz Bosne i Hercegovine", piše NZZ.

Državne institucije u BiH  razvile do sada "nepoznatu sposobnost djelovanja"

List dodaje kako su mnoge institucije, čiji je rad prije korone stalno bio blokiran, razvile do tada nepoznatu sposobnost djelovanja.  „Čak je i dežurni provokator Dodik, koji je uvijek odbijao postojanje zajedničkih Oružanih snaga BiH i koji nije želio da zna za nepropusnu granicu sa Srbijom, odjednom bio spreman poslati zajedničku vojsku na granicu sa Srbijom. Po prvi put, nakon toliko godina su ljudi u BiH imali osjećaj da država funkcionira", piše NZZ citirajući bosansku novinarku Merdijanu Sadović.  Ali, da li će takvo stanje potrajati, veoma je upitno, dodaje se u članku i kao primjer navode poplave 2014. godine. Tada je u BiH sve funkcioniralo, ali su se nakon prestanka opasnosti vratile borbe i nastavilo po starom.

Rovovske bitke: Poneki rov bi mogao biti i zatrpan

NZZ piše da bi možda na ličnoj razini pojedini rov mogao biti i zatrpan i navodi kako je tokom korona-krize u Republici Srpskoj ministar zdravlja Alen Šeranić avansirao u vjerovatno najomiljenijeg političara. Kao epidemiolog sa praktičnim iskustvom on je stručan i kompetentan, a zna kako da na pravi način informiše ljude i pruži im uvjerljive preporuke kako da se ponašaju u takvoj situaciji. NZZ piše i kako je Šeranić za svoj krizni menadžment pobrao pohvale i priznanja sa svih strana. „Novinar Dragan Bursać, koji nema dlake na jeziku u kritici političke kaste, nazvao ga je herojom ovog vremena. Ono, što kod ljudi očito ne igra nikakvu ulogu, ali zbog toga zaslužuje da bude spomenuto, je to da je Alen Šeranić Bošnjak, dakle musliman", piše NZZ uz konstataciju da, nakon etničkog čišćenja tokom rata, 80 posto današnjeg stanovništva Republike Srpske čine Srbi. „Odnos između etničkih grupa je komplikovan jer nacionalisti poput člana Predsjedništva Dodika decenijama opslužuju stereotipe i služe se oprobanom slikom neprijatelja", piše Neue Zuercher Zeitung i okončava tekst izjavom jedne istoričarke  iz regiona koja kaže : «Šeranić je možda prvi bošnjački političar nakon rata kojem Srbi potpuno vjeruju".

Priredila: Jasmina Rose

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android