1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Obama između dva fronta - iranskih radikala i američkih senatora

Nalan Sipar / Zorica Ilić 23. novembar 2014

Ukoliko bi američkom predsjedniku Obami pošlo za rukom da postigne sporazum o iranskom atomskom programu to bi bio početak nove ere u američko-iranskim odnosima. Ipak otpor postoji na brojnim stranama.

https://p.dw.com/p/1Dr6H
Barack Obama
Američki predsjednik Barack ObamaFoto: picture alliance/AP Photo/C. Kaster

"Na ovim pregovorima nije riječ samo o američkoj sigurnosti", kaže James Phillips iz konzervativcima bliske washingtonske Thinktank "The Heritage Fondation". Kako kaže ovaj ekspert za Bliski istok ovdje je riječ i o sigurnosti američkih saveznika poput Izraela ili zaljevskih zemalja. Ove zemlje smatraju da su ugrožene iranskim atomskim programom, kaže ovaj ekspert i upozorava da se suočavamo sa prijetnjom lančanog povećanja naoružanja. Posebice Izrael gleda na atomski program Teherana kao na opasnost koja dovodi u pitanje njegovu egzistenciju. "Naši saveznici se nalaze u sjenci balističkih raketa", podrctava ovaj ekspert za Bliski istok.

Ipak na intenzivnim pregovorima između Irana i grupe 3+3, koju čine Kina, Njemačka, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD, dogovor nije na vidiku. Posebice delikatna pitanja su kada ukinuti sankcije koje su izrečene Iranu ili pak broj centrifuga u iranskom programu obogaćivanja urana - a puno vremena ne ostaje na raspolaganju. U ponedjeljak (24.11.) ističe rok za pregovore.

Iran Atomstreit Kombobild Obama und Khamenei
Obama je navodno molio Kamenieija (D) za pomoć u borbi protiv Islamske državeFoto: picture-alliance/dpa

Kongres želi nove sankcije

Tako da preostaju dva druga scenarija: Ili će pregovori biti u potpunosti prekinuti ili produženi. No s obzirom na to da je u pregovore do sada mnogo investirano, eksperti polaze od toga da će prije doći do njihovog produženja. Ipak u Washingtonu raste otpor u Kongresu. Kritičari pregovora strahuju da je pritisak da oni uspiju toliko veliki da će SAD na koncu prihvatiti suboptimalni rezultat.

"I republikanci i demokrate su mišljenja da američka vlada ne postupa dovoljno oštro sa Iranom", smatra James Phillips, ekspert blizak konzervativcima. Skeptičari u Kongresu čak traže nove sankcije kako bi povećali pritisak na Iran. "Ukoliko pregovori budu produženi, onda će Kongres biti puno aktivniji", smatra Phillips.

I brojne demokrate su skeptične

Još početkom godine je 15 demokrata u Senatu potpisalo prijedlog za nove sankcije protiv Irana. Tada je vođa demokratske većine Harry Reid mogao spriječiti njihovo izglasavanja u Senatu. Međutim u međuvremenu odnos snaga u Senatu više nije tako povoljan za Obamu. Reidsov nasljednik Mitch McConnel, koji dolazi iz redova republikanaca, se proteklih sedmica založio za oštrije sankcije. Hoće li Obami poći za rukom da ovu većinu u Kongresu pridobije na svoju stranu? "Neće", kaže Jim Walsh sa Institute of Technology's Security Studeis Program.

Skeptici u Senatu s obzirom na iskustva posljednjih godina nemaju povjerenja u Iran. "Oni žele ili perfektni dogovor ili uopće nikakav. Ipak u realnom svijetu ne postoje savršeni dogovori", kaže Walsh. On smatra da je puno važnije uopće zadržati Iran za pregovaračkim stolom. "Jer ako ne postoji dogovor, onda ne postoje ni pravila. A onda Iran može proširiti svoj atomski program", upozorava on.

USA US Kongress Regierung
U američkom Kongresu žele nove sankcije protiv Teherana ukoliko ne dođe do postizanja sporazumaFoto: SAUL LOEB/AFP/Getty Images

Walsh podsjeća na pregovore iz 2005. godine koji su propali. "U to vrijeme je iranska vlada posjedovala 164 centrifuge. Nakon propasti pregovora oni u međuvremenu imaju 20.000."

Obamin posljednji trijumf?

Obama može uložiti veto protiv pokušaja u Kongresu da se podignu nove sankcije. A da bi postigao dogovor sa Iranom on mora ukinuti već postojeće sankcije. Za to mu je potrebna podrška Senata ukoliko mu ipak ne pođe za rukom da iskoristi svoje predsjedničke ovlasti i sankcije privremeno ukine, kaže Walsh. To bi, kako kaže Walsh, imalo za posljedicu da se tek novi saziv Kongresa ponovo pozabavi ovom temom.

Ubjeđivanje na oba fronta

Phillips kaže da kada američki predsjednici nemaju mnogo toga za pohvaliti se, onda žele u posljednjem mandatu biti uspješni u svojoj vanjskoj politici. Obama tako, kako kaže Phillips, ne želi samo okončati jedan dugogodišnji sukob sa Iranom, već želi pridobiti Teheran za mogućeg partnera za suradnju za buduća sigurnosna pitanja na Bliskom istoku. On je navodno u jednom pismu, upućenom iranskom religijskom vođi Ali Chameneiju, zamolio za suradnju protiv islamističke terorističke grupe Islamska država. U konačnici SAD i Iran po ovom pitanju imaju slične interese.

Ipak protivnici atomskih pregovora kako u Kongresu tako i na Bliskom istoku su također skeptični i kada je u pitanju takva suradnja. Za Obamu to znači: On obje strane mora pokušati ubijediti u ispravnost svojih nastojanja.