Obrazovni sistem u Njemačkoj na meti kritika

S tim u vezi list «Tageszeitung» iz Berlina piše:

«Ovim je sada i službeno u Ženevi od strane najvišeg tijela, koje je u cijelom sporu neutralno, potvrđeno ono što naši ministri obrazovanja tako rado negiraju: da se u našim školama ne radi samo o malom problečiću posjedovanja znanja, već da je na djelu kršenje prava. Mladim, ljudima se uskraćuje pravo na učenje, samo zbog toga što oni potiču iz neke druge zemlje. Školska struktura u kojoj se u školu kasno polazi, a potom slijedi rano selektiranje, otežava život doseljenicima u tako velikoj mjeri da na kraju ne uspjeva ni njihova integracija u društvo» smatra komentator lista «Tageszeitung».

List «Wisbadener Kurier» u svom osvrtu piše:

«Razlike u šansama za jednako obrazovanje predstavlja ne samo porazanu činjenicu u pedagoškom smislu, već znači i direktno kršenje prihvaćenih ljudskih prava. Munjos nam jasno daje do znanja da ideološko sljepilo spriječava promjenu na bolje. Trodiobi školskog sistema neki političari pjevaju hvalospjeve, mada nje najniži stupanj, tzv «Hauptschule» odavno samo još životari», upozorava list «Wisbadener Kurier».

Drugačije ovaj izvještaj ocjenjuje komentator lista «FAZ».

«Ono čime se neki stručnjaci za pitanje obrazovanja bave godinama, i za šta su njima bile potrebne brojne i iscrpne studije, posebni izvještač UN-a za pravo na obrazovanje, Munjos misli da može obaviti nakon samo jedne kratke posjete i površnog pogleda na njemački školski sistem. To ne samo da je bezobrazno, to je u najvećoj mjeri nedopustivo. Kao što njegove preporuke pokazuju, tu se radi samo o ponavljanju nalaza ranije «Pisa» studije i dojmova sakupljenih tokom sedmodnevnog boravka u zemlji», ogorčeno konstatuje uvodničar lista «FAZ».

«Märkische Oderzeitung“ iz Frankfurta na Odri na ostu temu promjećuje:

« Pravi problem nije Munjozova kritika već to što se stanje sa obrazovanjem u zemlji sporo mijenja. Krivicu za to ne snose u prvom redu učitelji koji se pridržavaju nastavnih planova, isto kao ni političari koji moraju baratati sa onim resursima koje imaju na rasploganaju. Važno bi bilo da u čitavom društvu pitanje obrazovanja i odgoja dobije veću vrijednost nego što ima sada», smatra komentator lista «Märkische Oderzeitung“