Obustavljena istraga oko Schumacherove nesreće

Francusko pravosuđe je, nakon prikupljanja svih činjenica o nesreći tokom skijanja, koju je doživio sedmostruki šampion u Formuli 1, došlo do zaključka kako do pada Michaela Schumachera nije došlo tuđom krivicom. Ovo je javnosti prenio državni tužilac zadužen za ovaj slučaj Patrick Quincy. On je zaključio kako je pista u francuskom dijelu Alpa, na kojoj je došlo do nesreće, bila propisno obilježena. Ova istraga je važna, jer će se na osnovu nje rješavati eventualne tužbe za odštetu koje bi mogli podići sam Schumacher ili njegova porodica.

Michael Schumacher je stradao 29.12.2013. tokom skijanja u zimovalištu Meribel. On je skrenuo sa označene staze, naletio na stijenu i prilikom pada zadobio teške povrede glave. Život mu je spasila kaciga koju je prilikom skijanja nosio na glavi. Nakon nesreće je prebačen u bolnicu, gdje je operisan. U proteklim sedmicama su ljekari postepeno smanjivali količinu narkotika koji su mu ubrizgavani, tako da se on polako budi iz kome.

Polagano buđenje

Nad Schumachera se sada nadvila nova opasnost. Što se neki bolesnik duže nalazi u stanju vještačke kome (izazvane narkoticima) to je veća opasnost od neželjenih posljedica u koje spada i upala pluća. Upravo ta bolest sada dodatno ugrožava Schumachera.

Pacijenti u komi su nepokretni i priključeni na aparate za disanje. Oni se ne mogu nakašljati, a time ne mogu ni izbaciti sluz iz pluća. To je prirodna funkcija pluća koja se kašljanjem oslobađaju ne samo sluzi, nego i uzročnika raznih infekcija. Pošto je i imuni sistem dodatno oslabljen boravkom u komi, to se pacijenti ne mogu sami izboriti sa infekcijom.

Situacija opasna po život

Teško je procijeniti koliko je ova upala pluća opasna po život bivšeg šampiona. Sve zavisi od tipa bakterija koje su napale pluća. Ponekad su one rezistentne na antibiotike koji se primjenjuju. Upala i posebno povišena temperatura utiču na rad ostalih organa, pa može doći do novih neželjenih posljedica. U najgorem slučaju može doći i do zakazivanja rada nekih organa. Upala pluća stoga može biti smrtonosno oboljenje za pacijente sa oslabljenim imunološkim sistemom. Tri do pet odsto pacijenata u komi umire od upale pluća, koja je u Zapadnoj Evropi najčešći uzrok smrti.

Neizvijestan ishod

Ljekari na klinici u Grenobleu su početkom februara počeli da smanjuju doze sedativa kojima se Schumacher držao u komi. Ukoliko sve bude teklo po planu, samo tijelo bi postepeno trebalo da preuzima sve više životnih funkcija pacijenta. Disanje je jedna od tih funkcija. Sada je, zbog infekcije, teško reći da li će Schumacherova pluća biti u stanju da sama preuzmu funkciju disanja.

Pacjenti koji su se duže vremena nalazili u vještačkoj komi se često u prvi mah nakon buđenja ne sjećaju brojnih detalja. Oni mogu da budu veoma zbunjeni svime, pa čak i agresivni. Neki pate i od nedostatka orijentacije u prostoru. Tek nakon potpunog buđenja iz kome ljekari mogu da ustanove da li će mozak pacijenta imati trajne negativne posljedice zbog nesreće i djelovanja narkotika.

Autori: Gudrun Heise/Azer Slanjankić

Odg. urednica: Jasmina Rose