Odlučivanje o budućnosti Arktika “iza zatvorenih vrata“

Thomas Willson (koji je patentirao dizajn za električne svjetlosne lampe 1880-im godinama, plutače i farove za svjetionike u ranim 1900-im i postavio postrojenje za proizvodnju gnojiva nedugo nakon toga) sagradio je divnu ljetnu kuću 1907. godine na šumovitim obalama Meech jezera koje se nalazi sjeveroistočno od Otave.

Willson je potrošio skoro sav novac na posao sa gnojivom prije nego je umro od srčanog udara 1915. godine. Ljetna kuća, koja se nalazi na lokaciji današnjeg Gatinau Parka, je kupljena od strane kanadske vlade, i često se koristi kao mjesto održavanja zvaničnih razgovora. Naprimjer, 1987. godine tu su se sastali zastupnici da bi načinili reformu kanadskog Ustava.

U ponedjeljak, ona će još jednom ugostiti visokopozicioniranu delegaciju. Kanadski ministar vanjskih poslova Lawrence Cannon je pozvao svoje kolege iz drugih arktičkih zemalja - USA, Rusije, Danske (koja predstavlja Grenland) i Norveške kako bi raspravljali o budućnosti dalekog sjevera. Niko drugi nije pozvan što je razbjesnilo diplomate iz nekoliko zemalja sa sjevera, kao i predstavnike domorodačkih naroda koji Arktik zovu svojim domom.

Ne postoji interes za novi pakt

Postoji mnogo toga o čemu se treba razgovarati. Arktik se mijenja nevjerovatno brzo, sa nekoliko graničnih sporova koji nastavljaju da se vode i raznim oprečnim tvrdnjama UN-a o podmorskim teritorijama. Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev se požalio da ostale zemlje pokušavaju ograničiti pristup njegove zemlje arktičkim resursima. U isto vrijeme, naveo je, ove zemlje, koje je on odbio navesti po imenu, preduzimaju «aktivne korake» da povećaju istraživanja i vojno prisustvo u arktičkom okrugu.

Čini se da će pet zemalja koje se sastaju u ponedjeljak u Kanadi doći do sporazuma o bar jednom problemu: naime, one nisu zainteresovane za uspostavljanje dalekosežnog plana za zaštitu arktičkog okruženja, kao što postoji saglasnost kad je u pitanju Antarktik. Arktik je prepun prirodnih resursa, i sjeverne zemlje će biti oprezne kad je riječ o poduzimanju bilo kakvih akcija koje bi mogle ograničiti njihov pristup ovim bogatstvima.

Aktivisti za zastitu okoline su zabrinuti. Šef Greenpeace-a Kumi Naidoo je napisao pismo kritike zemljama koje se sastaju u Kanadi u ponedjeljak. Plan kojim se odlučuje o budućnosti Arktika «iza zatvorenih vrata, je neprihvatljiv», navodi se u pismu.

Aktivistkinja Greenpeace-a Iris Menn bi željela vidjeti «sveobuhvatan, pravno-obvezujući ugovor za Arktik». Ona zahtijeva da se obustave daljnje eksploatacije regiona koji su nekad bili prekriveni ledom, sve dok se ne postignu internacionalni dogovori. To je zahtjev za koji postoji mala vjerovatnoca da će se ispoštovati.

Čvrsta reputacija

Sastankom u ponedjeljak se ignoriše i Arktičko vijeće, grupa koja, pored pet zemalja koje se sastaju u bivšoj rezidenciji Thomasa Willsona, uključuje još nekoliko članova kao što su Finska, Island, Švedska i nevladine organizacije. Postoje također i stalni posmatrači, uključujuć i Njemačku. Utjecaj Vijeća je slab kada je riječ o političkim problemima, ali u oblasti okoliša uživa čvrstu reputaciju.

Članovi Vijeća Island, Finska i Švedska su bijesne jer nisu pozvane na sastanak u ponedjeljak. Finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb je napisao žalbu kanadskom kolegi Cannon-u. Ambasadori isključenih zemalja su uputili proteste stranim ministrima zemalja koje su uključene u sastanak. Ali glasnogovornica kanadskog ministra vanjskih poslova Catherine Loubier je insistirala na tome da je “ovaj sastanak samo za obalne zemlje Sjevernog ledenog mora”.

Aktivistkinja Greenpeace-a Menn je bijesna. Sastanak u ponedjeljak, kaze ona, «pravi smijuriju od Arktičkog vijeća i njegove uloge». Domorodacko stanovništvo Arktika je nesretno zbog njihovog isključivanja sa sastanka. «Ovo ja naša domovina, zašto nam nije dozvoljeno da i mi nešto kažemo?» pitao je Gunn-Britt Retter, Norvežanin koji brani interese Sami naroda u Arktičkom Vijecu. Članovi Vijeća Inuit Circumpolar su također nezadovoljni.

Sastanak u ponedjeljak je drugi na kojem se ovih pet arktičkih zemalja sastaju iza zatvorenih vrata. Prvi se održao u maju 2008. godine kada je Danska sazvala sastanak u Ilulissat-u, na Grenlandu. U razgovorima, ministri su izjavili da postojeći pravni okvir “osigurava čvrste temelje za odgovorno upravljanje od strane pet obalnih zemalja”.

Polarna strategija

Nakon svega, interes za Arktik je strahovito porastao posljednjih godina i nije usmjeren samo na zemlje koje graniče sa Sjevernim ledenim morem. Stokholmski Internacionalni Institut za mirovne istrage (SIPRI) je nedavno objavio izvještaj o porastu interesa Kine za daleki sjever. Evropska Unija je čak uspostavila vlastitu polarnu strategiju. Politički blok od 27 nacija nije bio uspješan u prvom pokušaju da postane stalni posmatrač Arktičkog vijeća, ali će ovaj zahtjev biti ponovo razmotren iduće godine.

Sastanak u ponedjeljak, naglasio je Cannon, “će pojačati tekuću saradnju u regiji, uključujići i Arktičko vijeće”. Oni koji su isključeni se boje da će se ipak desiti suprotno.

Autor: SPIEGEL ONLINE / Merima Džeko

Odg. urednik: Mehmed Smajić