1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Odnosi Kina-Rusija

22. mart 2006

Potpisani Sporazum o gradnji gasovoda od Rusije do Kine samo okviran,razočaran je Peking. pored naznaka prijateljstva i povjerenja, prisutno nepovjerenje.

https://p.dw.com/p/AUwA

Prilikom rusko-kineskog susreta na vrhu u Pekingu, Vladimir Putin je svom domaćinu usmeno obećao izgradnju naftofoda od Rusije do Kine. No, konkretan početak gradnje, na žalost Kine, nije naznačen.

Tokom danas okončane dvodnevne posjete ruskog predsjednika Kini,

pored obstranih zajedničkih interesa, izmedju dvije svjetske sile primjetno je i izvjesno nepovjerenje. Komentar je napisao Maatthias von Hein.

Nikada do sada odnosi izmedju Rusije i Kine, nisu dostigli“ tako visoku tačku“, pismeno su pismeno potvrdili kako kineski predsjednik Hu Jiantao, tako i ruski Vladimir Putin. Susret dvaju ševova država u Pekingu, bio je peti po redu, u toku posledjih godinu dana. Na mnogim poljima super sile od juče i vladari čitavih regiona sutra, prirodni su saveznici. Tako se,recimo, perfektno dopunjavaju kineski privredni zamah i rusko sirovinsko bogatstvo. Kineska kupovina oružja, s druge strane, održavaju u životu ruske fabrike oružja.

Obje strane,istovremeno, drže izvjesnu rezervisanost prema američkoj nadmoći u svijetu i podjednako nisu zainteresovane za takozvanu demokratsku revoluciju u Centralnoj aziji.

Generalno, Putinovo poimanje demokratskih odnosa, približava se onom iz Pekinga. Reakcije na nedavne predsjedničke izbore u Bjelorusiji, svjedoče o tome. Dok Evropa pobjedu Lukašenka smatra farsom,

dotle mu Kremlj upućuje čestitke.

Na toj osnovi upravo, bilo je riječi i o Atomskom programu Irana.

Jer, Peking i Moskva zajednički i žele spriječiti donošenje Rezolucije i zavodjenje sankcije protiv zvaničnog Teherana od strane Vijeća sigurnosti UN. Jer, što je razvijenija američka kooperacija sa Japanom i primamljivanje Indije, to jačaju veze izmedju Rusije i Kine. Najbolja ilustracija toga, je zajednički kinesko-ruski vojni manevri, proteklog augusta. Ali, uprkos isticanja medjusobnog prijateljstva i saradnjem, odnosno strategijskog partnerstva izmedju Moskve i Pekinga, ovi odnosi ni u kojemn slučaju nisu bez odredjene sjenke. Toliko željeni poklon Pekinga, stavljanje potpisa na tačan datum početka izgradnje naftofoda ka Kini, Putin nije naveo. Ustvari, Putin je potvrdio da će naftovod biti izgradjen. No, Kinezi nisu postigli više od verbalnog obećanja u okviru ne baš mnogo obećavajućeg a potpisanog Memoranduma o izvodljivosti projekta izmedju Rusije i Kine.

Rusija ustvari mudro igra na ka rtu svojih bogatih sirovinskih resursa, svidjalo se to Pekingu ili ne. Lukavo je Putin nagovijestio sljedeće: ako Kinezi žele rusku naftu, onda u paketu moraju kupiti još neke od proizvoda, kao što su mašine i odgovarajuće oprema.

Istovremeno, Rusija želi spriječiti da dospije u situaciju ovisnosti od kineske kupovine nafte.I zgradnja naftovoda na Pacifiku, koji bi bio dostupan svakom kupcu ruske nafte, atraktivniji je stoga, nego li izgradnja naftovoda prema Kini.

U ruskoj politici na Dalekom Istoku raste i strah od uticaja Kineza. Još za vrijeme Putinove posjete Pekingu, ruski službenici u Valadivostoku su pojasnili, kako se nezaposlenost zbog dolaska stranih radnika, prije svega Kineza, rapidno povećala. Obje su strane, dakle, naznačile obstrane interese, ali je očito još uvijek prisutno i duboko nepovjerenje.

Matijas von Hajn