Odobreno novo "zatrpavanje rupa" u budžetu Grčke

U današnjem obraćanju u parlamentu u Berlinu, savezni ministar finansija Wolfgang Schäuble uspio je da uvjeri većinu kako je novo izdvajanje milijardi eura bolno, ali jedino moguće rješenje. Sporni kurs vlade u Berlinu na kraju nije podržalo samo pet poslanika vladajuće koalicije.

Većina poslanika bila je ipak uvjerena u ispravnost plana tek nakon što ga je izložio ministar finansija Wolfgang Schäuble. On je podsjetio da je još prošle godine uvojen prvi paket pomoći od 110 milijardi eura za Grčku, te da su tromjesečne isplate tranši kredita slijedile tak nakon što je vlada u Atini dokazala da sprovodi mjere štednje. Posljednji izvještaj Evropske centralne banke, MMF-a i Evropske komisije ipak je pokazao kako te mjere nisu bile dovoljne da bi Grčka ušla u zonu finansijske stabilnosti.

"Ispostavilo se da bez dodatnih mjera ne bi bila moguća isplata naredne tranše kredita od 12 milijardi eura. Bez te isplate prijeti opasnost insolventnosti Grčke s teškim posljedicama po stabinost eurozone, ali s velikim rizikom za globalni razvoj", upozorio je Schäuble.

Nova pomoć i novi preduslovi vladi u Atini

Schäuble se stoga zalaže za takozvano "blago" reprogramiranje dugova uz dodatnu pomoć, ali i dodatne preduslove za vladu u Atini, koji podrazumijevaju mjere štednje, reforme i privatizaciju državnih preduzeća. I ministar i poslanici vladajuće koalicije traže da se i privatni investitori uključe u novi paket pomoći.

Schäuble upozorava da bi u slučaju da izostane pomoć za Grčku, posljedice bile nesagledive: "U slučaju bankrota Grčke postoji opasnost od lančanih reakcija zbog uvezanosti međunarodnog tržišta finansija. Moderni vrjednosni papiri ionako imaju vrlo komplikovanu strukturu, tako da je teško izračunati posljedice takvog razvoja događaja. Doživjeli smo to proteklih godina i vidjeli posljedice po blagostanje i radna mjesta."

Neizvijestan poduhvat

On je istovremeno istakao kako vlada u Atini ulaže velike napore, te da je od 2009. do 2010. smanjila deficit u državnom budžetu za pet odsto, što predstavlja ogromnu sumu novca. Schäuble nije iznio podatak o tome koliko bi mogla da iznosi dodatna pomoć za ionako prezaduženu Grčku. Ranije su se čule procjene da je riječ o još 90 do 120 milijardi eura.

Upravo zato je opozicija kritikovala ovaj plan jer ga smatra netransparentnim. Ona zahtijeva temeljno reprogramiranje dugova, koje podrazumijeva odgodu plaćanja kredita i smanjenje kamata na dugove Grčke.

U svakom slučaju, vlada u Berlinu sa ovakvom podrškom parlamenta, sada ima platformu za pregovore sa ostalim članicama EU o daljim potezima i mjerama koje se mogu poduzeti kako bi se spriječila insolventnost Grčke.

Autor: Azer Slanjankić

Odg. ur.: Svetozar Savić