Održan prvi sajam donera u Njemačkoj

Proteklog vikenda članovi lokalnih i internacionalnih novinskih kuća pokušavali su doći do zvijezda jedinstvenog showa. Fotografi su se trudili najbolje pozicionirati kamere kako bi imali dobre snimke, a reporteri su pravili zabilješke.

Atrakcija je izum kiparskog poduzetnika, Ahmeta Kalyoncua, koji živi u Beču, ali se nada da će svoje "robot donere" prodati vlasnicima nekih od 15.500 prodavnica kebaba u Njemačkoj. Digitalna kamera na vrhu kaveza od nehrđajučeg čelika usmjerava oštrice koje se spuštaju do doner mesa, a ovim izumom može se upravljati daljinskim upravljačem.

A gdje se bolje upoznati sa radom prvog robota za donere, nego na prvom sajmu doner kebaba u Berlinu. Od kad su turski imigranti prvi put počeli prodavati doner ražnjiče s umakom i salatom, početkom 1970-tih u Berlinu, od tada brza hrana postaje omiljena u Njemačkoj. Procjenjuje se da u Berlinu trenutno ima oko 1.000 prodavnica donera više nego u Istanbulu, a uprkos niskim cijenama kebaba, (koštaju između 2,50 do 4 eura po komadu), ostvaruju profit od oko 2,5 milijarde eura godišnje.

Prvi sajam donera

Prošlog vikenda, četrdesetogodišnja doner proizvodnja u Njemačkoj napokon je dobila sajam. Na pitanje zašto se nešto slično ranije nije organizovalo, predsjednik Udruženja proizvođača donera u Evropi (ATDID) Tarkan Tasyumruk je odgovorio: “Skoro svi proizvođači su u porodičnom biznisu. Oni su u potpunosti usmjereni na proizvodnju i prodaju donera. Toliko su zauzeti, da ranije nisu razmišljali o tome. Do sada.”

Događaj, koji je održan u dvije velike prostorije ukrašene cvijećem i zastavama, privukao je elitu doner proizvodnje u Berlinu. Izlagači su bili podijeljeni na dostavljače kebab tehnologije i uniformi za kebab, do trgovaca začina za ovo jelo. Neki štandovi su mamili i turskim slasticama.

Posjetilac je bio i Ramzi Kaplan, milioner iz najveće firme za proizvodnju donera u Evropskoj Uniji, Kap-Lan-a. “Tržište je pod pritiskom”, izjavio je Kaplan i dodao: “Moramo postati profesionalniji. I ovo je dobar početak. Nakon trećeg, ili desetog puta, sajam ćemo organizovati u dvorani Deutschland”, hvalio se Kaplan, aludirajući na salu koja ima kapacitet od 9.000 mjesta. "Nakon svega, ovo je prijestolnica donera."

Kuhano povrće i kolač od sira

Udruženje proizvođača kebaba (ATDID), koje ima preko 50 članova, ima mnogo nedoumica. Jedna od tema na sajmu bila je da li treba mijenjati cijenu kebaba i da li male firme mogu pretpjeti niže cijene. Sporna je bila i ideja da se formiraju stručni tečajevi radnika za proizvodnju kebapa, s obzirom da je to teško za one koji nemaju tursko porijeklo.

U sjeni skandala koji se odnosio na svježinu mesa od kojeg se kebeb pravi, razgovaralo se i o standardima higijene i kontroli kvalitete. “Hitno je potrebno uspostaviti sistem za kontrolu kvalitete”, rekao je Tasyumruk. “Iz ATDID-a to smatraju obavezom. Ove godine ćemo uvesti “pečat odobrenja”, koji će uključivati redovne preglede prostora i kvaliteta."

Jedna stvar koju učesnici skupa nisu radili u subotu je konzumiranje kababa. Kafeterija je ponudila striktno njemački meni sa mesnim kolačićima, kuhanim povrćem i kolačima od sira.

Ali, prisutni su ipak uspjeli degustirati uzorke svježeg mesa sa tanjira pripremljenih "doner robotom". Među njima je bio i Huseyin Muslin, bivši trgovac. Ustvari, njegov štand, koji je otvoren 1972. godine je bio jedan od prvih u Berlinu. Ali njega mašine ne fasciniraju: “Bitno je, zapravo, da mašinu vide mušterije”, rekao je. “Meso se, ustvari, može bolje rezati rukom. Ukoliko se to radi mašinom meso gubi svoj sok”.

Dio njemačke kulture

Ukoliko se vodi računa o kvalitetu, mnogi iskusni majstori donera dijele mišljenje da je originalni nož za rezanje mesa, bolji od robota. Ali, kao sto je Kayloncu rekao, originalni nož za doner teško se može naći, posebno u Njemačkoj. “U Berlinu i nije tako loše”, rekao je Kayloncu. “Ali u ostatku Njemačke, teže je naći nekog ko može razati ispravno. Ljudi misle da to može uraditi bilo ko, ali to nije istina”.

Organizatori kažu da je više od 400 ljudi bilo prisutno na svečanom otvaranju. ATDID planira održati sajam ponovo iduće godine i nada se da će privući veći interes predstavnika industrije brze hrane, čak i izvan Njemačke. Idući put bi također voljeli vidjeti i gradonačelnika Berlina Klausa Wowereita ili čak Angelu Merkel, koji su bili pozvani na Sajam i ove godine.

“Mislim da bi trebali doći”, rekao je Tasyumruk. “Doner kebabi su veliki posao i mi smo dio njemačke kulture. Kebabi kakve danas poznajemo, a čiji je recept napravljen u Berlinu, imaju jake korijene ovdje. To je pravi tursko-njemački proizvod.”

Autor: Cathrin Schaer (SPIEGEL ONLINE) / Merima Džeko

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić