Održan samit EU i Rusije

Takođe niko nije polazio od toga da bi ruski predsjednik nakon razgovora sa holandskim šefom vlade i predsjednikom komisije EU mogao nazvati ukrajinskog kolegu po dužnosti Leonida Kučmu i zamoliti ga da poništi rezultat ukrajinskih predsjedničkih izbora te da raspiše nove izbore.

S druge strane, niko nije ni mogao očekivati da predstavnici EU nakon samita u Hagu, priznaju rezultat izbora. Nakon ovog samita je postalo jasno da su zajednički interesi EU i Rusije veliki toliko da ne mogu dopustiti eskalacija nesuglasica u vezi sa Ukrajinom.

Stavovi obiju strana pokazuju da svaka od njih različito gleda na pojam demokratije i zbog različitih iskustava. Zapad u demonstracijama na ulicama Kijeva vidi izraz demokratije kao u mirovnim pokretima država srednje i istočne Evrope osamdesetih godina. Ruski predsjednik je u Hagu naglasio da demokratija ne znači popuštati pritisku masa koje su na ulicama, nego da demokratiji pripadaju pravo i zakon. Putinov stav prema ukrajinskim predsjedničkim izborima je prema zapadnom shvatanju demokratije pogrešan. Međutim taj stav se ne može porediti sa prijašnjim čvrstim stavovima Sovjetskog vladara.

Kada Putin kaže da bi sporna pitanja oko predsjedničkih izbora morala biti riješena u skladu sa ukrajinskim ustavom i pred ruskim sudovima, znači da ipak djelimično signalizira da bi bio spreman prihvatiti reviziju izbornih rezultata iako se potpuno angažovao za izbor Janukoviča.

Kroz Ukrajinu se javlja razdor između zapada koji je orijentisan u pravcu EU i istoka koji je orijentisan prema Moskvi. Raspad zemlje, nije niučijem interesu. EU i Rusija su obje zainteresovane za stabilnu i prosperitetnu Ukrajinu. Zato se obje strane moraju zauzeti kod svojih ukrajinskih partnera.