Olimpijska medalja od sportiste pravi heroja

Medalje se na Olimpijskim igrama tradicionalno dodjeljuju za prvo, drugo i treće mjesto. Pobjedniku je osigurana zlatna, drugoplasiranom srebrna, a trećem po redu brončana medalja. Ovaj način dodjele medalja za prva tri mjesta uveden je na Olimpijskim igrama u Londonu, 1908. godine. Interesantno je da su na prvoj modernoj Olimpijadi, 1896. godine u Ateni, medalje dobili samo dvoje prvoplasiranih.

Javnost veoma cijeni olimpijske medalje i smatra ih vrhunskim ostvarenjem u sportskim disciplinama. Mnogi sportisti se godinama pripremaju za Olimpijske igre u nadi da će osvojiti jednu od tri medalje. Naravno, svi žele zlato, ali većina sportista koji nastupe na Olimpijadi ostaju praznih ruku.

Nije samo važno sudjelovati, nego pobijediti!

Za vrijednost olimpijskih medalja je zaslužna i duga historija Olimpijskih igara. Zbog toga nije nimalo čudno što se olimpijski pobjednici u svojim zemljama dočekuju kao heroji i heroine. Pored toga, olimpijska medalja često donosi i veliku materijalnu satisfakciju. To velikim dijelom objašnjava zašto neki sportisti koriste doping koji šteti njihovom zdravlju. Osim toga, uzimanje sredstava za doping je i u suprotnosti sa olimpijskim duhom i pravilima.

Najuspješniji olimpijci stječu svjetsku slavu i ulaze u historiju čovječanstva. Sasvim je sigurno da će se mnogi olimpijski prvaci naći u enciklopedijama “rame uz rame” sa Cezarom, Einsteinom i Hemingwayom.

Tolika je važnost osvajanja medalja da olimpijsko geslo „Važno je sudjelovati, ne pobijediti“ sve više blijedi.

Možda se može ići toliko daleko pa čak i tvrditi da je olimpijska pobjeda najveće dostignuće i čast koju neki čovjek može postići. Sportisti su sigurni u ovu tvrdnju. Sa osvajanjem olimpijskih medalja mjerljiva je jedino Nobelova nagrada, ali to je ipak najveće dostignuće u umnom i naučnom djelovanju.

Olimpijske medalje u Vancouveru teške pola kilograma

Olimpijske medalje u Vacouveru bi mogle poslužiti sportistima da dodatno razviju vratne mišiće. Medalje, koje su prve u historiji olimpijskih i paraolimpijskih igara napravljene od recikliranog metala, spadaju među najteže u historiji igara. Teške su oko pola kilograma.

Medalje su zasnovane na umjetničkim prikazima kita ubice i gavrana. Na olimpijskim medaljama se na jednoj strani nalazi reljef Kanade uz likove indijanaca i ilustraciju kita ubice. A paraolimpijske medalje na sebi imaju crtež gavrana, indijanskog simbola koji označava prevladavanje prepreka. Izgled medalja Olimpijskih igara u Vancouveru je osmislio umjetnik Corrine Hunt.

Svaka od 615 medalja, koje će biti dodijeljene na olimpijskim igrama 2010. godine, je unikatna. Valovitog su oblika, za razliku od dosadašnjih, koje su obično bile ravne.

„Medalje su uspomena, one su sjećanje na predanost, odlučnost i žrtvu koju je svaki od ovih sportista podnio“, kaže Daniel Wesley, petostruki kanadski paraolimpijac koji je ukupno osvojio 12 medalja.

Vancouverske medalje su postavile nove visoke standarde koje će sve naredne Olimpijske igre pokušati nadmašiti. Svaka medalja ima neki element kita ubojice i gavrana, npr. kitove oči ili gavranova krila.

Medalje predstavljaju ljepotu Kanade

Druga strana medalje nosi naziv igara na engleskom i francuskom jeziku, logo ovogodišnje olimpijade i naziv discipline u kojoj je osvojena. “Kada nam je predstavljen dizajn, znali smo da ove medalje imaju posebnu poruku i nadahnuće koje će podijeliti sa svijetom,” rekao je Jacques Rogge predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora. „Ove medalje su lijepo i odgovarajuće priznanje za sportiste koje ćemo zauvijek pamtiti kao heroje i heroine Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru,“ izjavio je Rogge.

Kanadski ministar sporta Gary Lunn je rekao da vancouverska medalja zaista obuhvata ljepotu kanadskog krajolika i dočarava slike mora i planina koje okružuju Vancouver i Whistler.

Autor: Alem Lolić (www.ctvolympics.ca / wikipedia.com)

Odg. urednica: Marina Martinović