1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Opada nezaposlenost u EU

Marina Maksimović1. august 2014

Nezaposlenost u EU trenutno je na najnižem nivou od 2012 godine. Najmanje je nezaposlenih Austrijanaca i Njemaca, a rekorderi su, ponovo, Grci i Španci. Duplo veća nezapolenost stranaca nego građana EU.

https://p.dw.com/p/1CnFs
Foto: Fotolia/Kzenon

Da Evropa polako, ali sigurno izlazi iz ekonomske krize pokazuje i pad broja nezaposlenih koji je danas dostigao najniži nivo od 2012. godine. Podaci evropske kancelarije za statistiku „Eurostat“, pokazuju da je broj nezaposlenih u Eurozoni pao za 0,1 procenat u junu u odnosu na maj ove godine i da sada iznosi 11, 5 procenata. To konkretno znači da se broj nezaposlenih na teritoriji 18 članica koje koriste zajedničku evropsku valutu u periodu od mjesec dana, između maja i juna, smanjio za 152 hiljade osoba i iznosi 18,41 miliona. Na nivou cijele EU, u kojoj se procjenjuje da je oko 25 miliona radno sposobnih bez posla, u junu je bilo 198 hiljada manje nezaposlenih nego u maju, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala sa majskih 10,3 na 10,2 procenta. Ukoliko se ovi podaci uporede sa onima od prije godinu dana broj nezaposlenih u EU pao je za više od 1, 5 miliona:

„Broj nezaposlenih u junu 2014. godine potvrđuje prve znake ekonomskog oporavka koji smo vidjeli u Evropi tokom prošle godine“, izjavio je evropski komesar za rad i socijalna pitanja, Laslo Andor:„Iako izgleda da je zasutavljen proces zatvaranja radnih mjesta, smanjenje broja nezaposlenih je relativno skromno. Naš cilj mora biti stvaranje makroekonomskih uslova za održiv oporavak i implementaciju strukturnih reformi u zemljama članicama kako bi osigurali privredni oporavak koji će donijeti više radnih mjesta. Tek onda ćemo imati otvaranje stotina hiljada novih radnih mjesta svakog mjeseca i tek tada ćemo vidjeti kraj neprihvatljvo visoke nezaposlenosti“, dodao je Andor.

Laslo Andor: Cilj je da se osigura klima za privredni oporavak i otvaranje novih radnih mjesta u EU
Laslo Andor: Cilj je da se osigura klima za privredni oporavak i otvaranje novih radnih mjesta u EUFoto: dapd

Među državama članicama EU najmanju stopu nezaposlenih i dalje imaju Austrija sa 5,0 procenata, i Njemačka sa 5,1 procentom. Najviše nezaposlenih i dalje je u Grčkoj i Španiji- 27, 3 odnosno 24,5 posto. U Eurostatu navode da je tokom godine za nama (od maja 2013. do maja 2014.) nezaposlenost pala u 20 zemalja članica EU i to najviše u Portugalu (sa 16,6 na 14,1 posto), Mađarskoj (sa 10,4 % na 8,1 %) , Irskoj (sa 13,6% na 11,8 %) i Španiji ( sa 26 na 24,5 %). Najveći skok broja nezaposlenih zabilježen je u Finskoj ( sa 8,1 na 8,8 %), Luksemburgu ( 5,9 na 6,3) i Austriji (4,7 na 5,0). Kada je u pitanju jedna od prioritetnih politika EU, smanjenje broja nezaposlenosti kod mladih, u Eurozoni taj broj je smanjen za 3,32 odnosno 5,13 miliona manje nezaposlenih do 25 godina u EU i to u odnosu na maj 2013. godine.

Duplo veća nezapolenost stranaca nego građana EU

Kada je reč o integraciji migranata na evropsko tržište rada, podaci iz 2013. godine govore da je pocenat nezaposlenih pripadnika treće nacionalnosti (građani zemalja van EU), u starosti od 20 do 64 godine, gotovo duplo veći (21,3 %) u odnosu na broj nezaposlenih građana zemalja članice EU u kojoj se nalaze.

Protesti zbog povećane nezaposlenosti u Španiji tokom 2012. godine
Protesti zbog povećane nezaposlenosti u Španiji tokom 2012. godineFoto: picture-alliance/dpa

Kada je riječ o procentu zaposlenih građana, starosti između 20 i 64 godine, koji nemaju pasoš neke od zemalja članica, na teritoriji EU on iznosi 56, 1 odsto u odnosu na 68,9 procenata zaposlenosti kod građana zemalja članica EU. Gotovo su svim zemljama članicma EU procenat zaposlenih državljana te zemlje u odnosu na državljene trećih zemalja bio je veći sem na na Kipru, u Češkoj, Italiji i Litvaniji. Kada se uporede procenti zaposlenih domaćih radnika i migranata najveće razlike u korist „domaćina“ vide se u Švedskoj ( 81,3 % zaposlenih Šveđana u odnosu na 50, 2 % građana trećih zemalja), Belgiji, Holandiji, Francuskoj i Njemačkoj. Kada je reč o građanima neke od zemalja EU koji žive u drugoj zemlji članici, njihova stopa zaposlenosti je za dva procenta viša u odnosu na građane datih zemalja ( 70,9 % u odnosu na 68,9 %). Istovremeno primjetno je da građani EU zaposleni u drugoj članici Unije, procentualno više rade po osnovu ograničenih ugovora i privremenih poslova nego što je to slučaj sa građanima zemlje domaćina.