1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Oprez prilikom zapošljavanja u Njemačkoj

20. novembar 2016

Njemačka je za veliki broj građana BiH i Zapadnog Balkana “obećana zemlja”. Iako je pristup njemačkom tržištu rada olakšan, zainteresovani moraju biti oprezni preko koga se zapošljavaju u Njemačkoj.

https://p.dw.com/p/2SxdU
Foto: Waldbreitbacher Franziskanerinnen

Većina izbjeglica koje sa Bliskog istoka dolaze u Evropu se nadaju da će stići u Njemačku. Za većinu njih je to "obećana zemlja". Prije svega jer im se tamo već nalazi neko od članova porodice ili rodbine. Njemačka nije "obećana zemlja" samo za izbjeglice sa Bliskog istoka. Prije dvije godine je Njemačku zahvatio i talas izbjeglica za Zapadnog Balkana. Svi oni su zbog teške ekonomske situacije u zemlji odakle dolaze i budućnosti bez perspektive, bolje sutra potražili u Njemačkoj. Međutim, šanse za dobijanje azila su minimalne.

Otkako je šest zemalja Zapadnog Balkana u Njemačkoj okarakterisano kao "zemlje sigurnog porijekla", smanjio se broj zahtjeva za azil, ali povećao broj zahtjeva za posao. Od početka ove godine je iz šest zemalja Zapadnog Balkana: Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija, preko Zavoda za zapošljavanje zaposleno više od 3.300 radnika.  Zakonski uslovi za pristup njemačkom tržištu rada za državljane BiH su pojednostavljeni, a od početka 2016. godine zaposlenju u Njemačkoj se mogu nadati, ne samo oni čija su zanimanja na listi deficitarnih, nego i svi oni koji pronađu poslodavca spremnog da ih zaposli.

Najtraženije je medicinsko osoblje

Edis Bašić
Edis BašićFoto: DW/M. Smajic

Edis Bašić,stručni suradnik za upravljanje projektima i posrednik u zapošljavanju medicinskih sestara i tehničara u SR Njemačkoj iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kaže da je zainteresovanost građana BiH, posebno mladih, za rad u Njemačkoj veoma velika. Samo prošle godine je iz BiH u SR Njemačku otišlo više od 800 medicinskih sestara i tehničara.

"To su većinom mladi ljudi koji su završili srednju školi prije godinu ili dvije i koji uglavnom nemaju nikakvog radnog iskustva tako da ne znaju šta ih čeka. Mnogi od njih samo čekaju da odu i misle da će se sve riješiti", izjavio je Bašić za Deutsche Welle.

No, iako primanja nisu velika, većina je zadovoljna. Posebno ako je riječ o nekom ko je u Bosni i Hercegvini bio nekoliko godina bez posla i ako sada mjesečno zarađuje 1.300 eura. Naime, prosječna bruto plata njegovatelja u Njemačkoj je 1.900 eura, što je u konačnici, ako se radi o osobi koja sama živi u Njemačkoj, nakon plaćenog poreza, zdravstvenog osiguranja i sl, neto zarada 1.300 eura.

"BiH, ali i ostale zemlje Zapadnog Balkana imaju tijesnu saradnju kada je riječ o zapošljavanju radne snage", izjavila je za Deutsche Welle, Kea Decker, šefica odjela za međunarodnu saradnju u Centralnom uredu za posredovanje u međunarodnom i stručnom zapošljavanju u njemačkom Zavodu za zapošljavanje.

"Ono na šta se trenutno stavlja akcenat je informisanje građana cjelokupnog regiona kako se iz regiona može doći u Njemačku i raditi u okviru tzv. radne migracije", kaže Deckerova i dodaje: "U posljednje dvije godine je izražena potreba za medicinskim osobljem i na tom polju SR Njemačka tijesno sarađuje sa BiH. Od ove godine se pojavila veća potreba za radnicima iz oblasti mehatronike, elektrotehnike, obrade metala, dakle klasični zanatski poslovi."

Obratite pažnju na posrednike u zapošljavanju

Arbeiten und Leben in Deutschland
U Bonnu je održan seminar na kojem su predstavnici Zavoda za zapošljavanje iz Zapadnog Balkana dobili detaljne informacije o uslovima zapošljavanja u NjemačkojFoto: DW/M. Smajic

Iako SR Njemačkoj nedostaje medicinskog osoblja prilikom podnošenja zahtjeva se ipak moraju poštovati kriteriji koje je odredila njemačka strana. Na prvom mjestu je diploma javne ustanove o završenoj srednjoj medicinskoj školi opšteg smjera ili smjera za pedijatrijskog tehničara, znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou, te šest mjeseci rada u struci nakon diplomiranja.  Svako drugo posredovanje na ovim poslovima za SR Njemačku neće moći rezultirati zaposlenjem.

Isto tako pohađanje i završavanje određenih kurseva ili obuka koje organiziraju privatne ustanove ili neke druge institucije van redovnog obrazovnog sistema neće moći rezultirati zapošljavanjem građana u SR Njemačkoj na poslovima njegovatelja. Agencija za rad i zapošljavanje BiH upozorila je građane BiH da su se u posljednje vrijeme pojavili posrednici u zapošljavanju koji obećavaju građanima zaposlenje u SR Njemačkoj na poslovima njegovatelja i u nekim drugim zanimanjima i koji naplaćuju usluge posredovanja od građana. Posredovanje u zapošljavanju građana BiH u SR Njemačkoj preko Agencije za zapošljavanje je besplatno.

Viza se čeka i do tri mjeseca

Za građane BiH koji žele posao u Njemačkoj, trenutno je najveći problem termin u njemačkoj Ambasadi u Sarajevu gdje dobijaju vizu. Poznato je da građani Bosne i Hercegovine, koji posjeduju biometrijski pasoš, po pravilu ne trebaju vizu za boravak u zemljama EU do 90 dana. Ipak, za duže boravke, čiji razlozi mogu biti zapošljavanje, studiranje ili spajanje porodice, za građane BiH potrebna je odgovarajuća viza.

"Ranije je bila praksa da ljudi traže termin u ambasadi tek kada im javim da je stigla saglasnost iz Njemačke. Tada su relativno brzo rješavali pitanje vize jer su termin dobijali za 10-15 dana. Sada mi dolaze ljudi koji tek predaju dokumentaciju i kažu da već imaju termin u ambasadi za 15 dana. Na taj način prave bespotrebnu gužvu", kaže Edis Bašić. Trenutno se na termin za vizu u Ambasadi SR Njemačke u Sarajevu čeka oko tri mjeseca.

Ko će liječiti građane BiH?

Kea Decker ističe dobru saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana
Kea Decker ističe dobru saradnju sa zemljama Zapadnog BalkanaFoto: ZAV

Bez obzira na sve, veliki broj medicinskog osoblja u BiH, posebno mladih, bolje sutra traži u Njemačkoj ne tražeći odgovor na pitanje: Ko će liječiti njihove roditelje i ostale građane?

"Meni se čini da o tome niko ne razmišlja", kaže Bašić i dodaje: "Ja svima kažem: pa ko će nas ovdje liječiti? Šta će biti s nama? Sva naša djeca, ja ih zovem djeca, jer je većina rođena 1995, 1996 ili 1997. godine, uopšte ne razmišljaju o tome ko će liječiti njihovog oca ili majku. Niko ne razmišlja o tome da se ograniči odlazak stručne radne snage. Koliko ja znam u BiH o tome niko ne vodi računa."

Za razliku od BiH, Njemačka, kojoj je potrebna radna snaga iz inostranstva, ipak misli i na tršite rada zemalja Zapadnog Balkana. Kea Decker, šefica odjela za međunarodnu saradnju u Centralnom uredu za posredovanje u međunarodnom i stručnom zapošljavanju u njemačkom Zavodu za zapošljavanje kaže da Njemačka obraća pažnju i na taj problem i da ova agencija ne posreduje u zapošljavanju radnika iz zanimanja koja su deficitarna u tim zemljama.

Kada je riječ o najtraženijim zanimaljima u BiH sa visokom stručnom spremom (VSS) to su: IT inžinjer, softver inžinjer, inžinjer elektrotehnike, građevinski inžinjer, diplomirani farmaceut, te doktor medicine-specijalist. Sa srednjom stručnom spremom (SSS)  su: prodavač i ugostitelj, mašinovođa, operater za unos podataka, tehničar za građevinske materijale, tehničar za sigurnost saobraćaja.

Veliki dio ovih zanimanja nedostaje i SR Njemačkoj. Međutim, koliko kod njemačka strana obraćala pažnju da tržište rada u BiH i na Zapadnom Balkanu, ne ostavi na cjedilu, zapošljavanje radnika se obavlja i drugim kanalima. Postoje privatne agencije, ali i rodbina koja već živi i radi u Njemačkoj.

Ipak, građanima BiH koji su zainteresirani za zaposlenje u Njemačkoj savjetuje se da se, prije potpisivanja bilo kakvog ugovora, detaljno informišu o uslovima zaposlenja. Također je potrebno se informisati i o podršci koju će im njemački poslodavac pružiti prilikom priznavanja njihove diplome u SR Njemačkoj. To je jedan od uslova za neograničenu radnu dozvolu, produžetak boravišne dozvole i na kraju spajanje porodice.