Oružane snage BiH – najbolji segment društva

Formiranju OS BiH prethodila je reforma odbrane u BiH koja je provedena 2004. godine. Tada su ukinuta entitetska ministarstva odbrane i entitetske vojske (Vojska RS i Vojska FBiH) te formirane jedinstvene OS BiH. OS BiH sastoje se iz tri puka koji baštine tradicije: Armije BiH, Hrvatskog vijeća odbrane i Vojske RS-a.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić kaže kako su i osam godina nakon formiranja Oružane snage BiH jedan od najboljih segmenata bh. društva. „Bilo bi dobro kada bi se i drugi u BiH ugledali na OS BiH, kada bi ti strogi kriteriji koji važe u OS BiH, kada je riječ o njihovom funkcioniranju, bili primjenjivani i na druge institucije bh. društva“, rekao je Komšić.

Institucije vlasti u BiH, uključujući institucije oba bh. entiteta, 2004. godine definirale su strateški cilj, ulazak u NATO. Danas taj cilj zavisi od političke volje, a ne od spremnosti OS BiH. Načelnik Združenog štaba OS BiH general Anto Jeleč tvrdi da su standardi NATO-a, kada je riječ o obuci, odavno implementirani u vojsci.

Pitanje ulaska u NATO ispolitizirano

Profesor odbrane i sigurnosti Nedžad Ahatović za Deutsche Welle kaže da bi ulaskom u NATO BiH osigurala sigurnosnu ali i ekonomsku stabilnost, što bi pozitivno uticalo i na političku situaciju. „U vojnom smislu, BiH je vrlo blizu da dostigne NATO standarde, što potvrđuje i učešće naših jedinica u NATO misiji u Afganistanu“, kaže Ahatović.

„Od političara zavisi kada će BiH ispuniti uslov uknjižbe i rješavanja pitanja vojne imovine kako bi pristupila Akcijskom planu za članstvo u NATO-u (MAP - Membership Action Plan). Pitanje pristupa NATO-u danas je ispolitizirano i bilo bi dobro da se o tome odlučuje u institucijama BiH, a ne na neformalnim stranačkim susretima“, kaže Ahatović.

Ništa od demilitarizacije

Pitanje demilitarizacije BiH danas se tek sporadično spominje, iako SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) ne odustaje od te inicijative. Član Predsjedništva BiH i visoki funkcioner SNSD-a Nebojša Radmanović kaže da „demilitarizacija BiH u ovom trenutku nije realna, kako zbog međunarodnih okolnosti tako i zbog unutrašnjih odnosa“.

„Ja se zato trudim da dođe do smanjenja broja onih koji su u OS BiH, jer mislim da je nepotrebno da imamo 10.000 vojnika i da trošimo trećinu budžeta na OS BiH“, kaže Radmanović. No, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ističe da neće biti smanjenja broja pripadnika OS BiH bez smanjenja vojnika u vojskama regije.

„Ne može biti demilitarizacije BiH bez demilitarizacije njenih susjeda. Ne možemo zaboraviti prošlost, odnosno iskustva iz proteklog rata i zato bi, prije demilitarizacije BiH, trebalo demilitarizirati vojske Hrvatske i Srbije kako bi se otklonile eventualne sigurnosne prijetnje prema BiH“, kaže Nedžad Ahatović.

Ministar odbrane BiH Zekerijah Osmić je u povodu 1. decembra, Dana OS BiH, podsjetio i na mirnodopsku funkciju vojske. „OS BiH su i tokom 2013. godine izvršavale vrlo teške i odgovorne zadatke, pomažući civilnim strukturama vlasti u zaštiti i spašavanju ljudi i dobara u slučaju prirodnih i drugih nesreća“, rekao je Osmić.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović