Ostrvo blagostanja?

Čak 57 odsto Nijemaca gleda optimistično u budućnost. I u narednoj godni oni očekuju pozitivan razvoj privrede, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i nastavlja:

"Odista bi se moglo pomisliti da živimo na ostrvu blagostanja. U našem susjedstvu, u Francuskoj, većina građana nije dobro raspoložena. Njima je njihove vlade `preko glave`. Nie ni čudo, jer su izgledi za razvoj privrede vrlo loši. Moglo bi se desiti da na izborima za Evropski parlament u Francuskoj budemo svjedoci pravog zemljotresa. U kriznim državama EU postoje znaci poboljšanja. Iz Irske i Španije dolaze dobre vijesti o stanju državnih finansija i izvozu, ali mnogi građani tih zemalja nemaju razloga za slavlje", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Ovaj list ukazuje na krize u sjevernoj Africi, na rat u Siriji, na povećanje napetosti između Japana i Kine, te na činjenicu da se ratovi vode i u nekoliko afričkih država. Frankfurter Allgemeine Zeitung potom piše:

"Pri pogledu na sve ovo Nijemci odista mogu reći da im ide dobro. Od Njemačke se međutim mnogo i očekuje, kako u EU tako i u ostatku svijeta. Ova zemlja neće moći da ispuni sva ta očekivanja, ne može se biti prisutan u svim konfliktnim žarištima. Ali država kojoj se više nego ikada postavljaju zahtjevi da preuzme vodeću ulogu u svjetskoj politici i čija privreda toliko zavisi od globalizacije, ne može samo apstraktno reći kako želi preuzeti veću međunarodnu odgovornost. Politička vještina nove vlade će se sastojati u tome da se uključi u kreiranje međunarodnog poretka i da preuzme teret koji neće biti samo političke prirode", piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Moguć povratak krize eura

List Die Welt upozorava kako, bez obzira na dobro stanje privrede u Njemačkoj, 2014. godina može donijeti ponovno izbijanje krize eura. na to upozorava šef Njemačkog instituta za istražianje privrede Marcel Fratzscher.

"Osnovni problemi država EU pogođenih krizom su samo djelimično riješeni, tvrdi Fratzscher. Najveći izazov je i dalje ostvarivanje rasta privrede u tim zemljama. Samo tako će ljudi naći posao i biće spriječene još veće socijalne tragedije. Osim toga državni dug u Italiji, Portugalu i Irskoj još uvijek je previsok. On iznosi preko 130 odsto od državnog budžeta, s tendecjom daljeg rasta. I ostale zemlje, poput Belgije, imaju slične dugove. Stoga bi se sve ovo vrlo lako moglo razbiti EU o glavu, a moguće je da se to desi ako dođe i do malih poremećaja. Mogla bi to biti nova kriza bankarskog sistema u Španiji, ili izbijanje recesije u nekoj većoj državi", upozorava Marcel Fratzscher u listu Die Welt.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović