Otvoren put ka formiranju vlade u Iraku

Da je jos malo duze potrajalo i posljednji Iracanin bi izgubio povjerenje u proces demokratizacije zemlje, povjerenje koje se iskazalo prilikom iuzbora 30. januara. No sada je konacno parlament izabrao troclano predsjednistvo, i time otvorio put kao formiranju vlade. Time sada moze zapoceti proces koji bi na kraju u oktobru trebao dovesti do usvajanja ustava, a u decembru do odrzavanja sluzbenih i ustavnih izbora regularnog parlamenta.

To je omoguceno sporazumom kojeg su postigli siitska „Ujedinjena iracka alijansa“ sa izbornim savezom kurdskih grupa. Ove dvije grupacije raspolazu sa potrebnom dvotrecinskom vecinom u sadasanjem parlamentu, i time ispunjavaju uvjete za izbor predsjednika i dvaju potpredsjednika.

Siiti i Kurdi bili su proteklih desetljeca potlaceni od strane rezima Saddama Husseina, i nisu sudjelovali u vlasti. Zbog toga je u prvi mah cudilo da se nisu brze dogovorili o koaliciji. Razlog je bio u problemu odnosa manjina naspram premocne vecine.

Siitska alijansa na izborima je osvojila 47 % glasova, a kurdi svega 25 %. Kurdi se bojue da ich se zeli upotrijebiti samo za formiranje vlasti, a da ce potom vlada ovisiti samo o volji Siita, buduci da u parlamentu vazi natpolovicna vecina. Zbog toga su oni trazili da se sprijeci pretvaranje zemlje u neku „Islamsku republiku“, trazili su kontrolu nad gradom Kirkukom, gdje se nalazi naftna industrija, te da mogu zadrzati svoju „Pesh-Merga-Miliciju“. U Bagdad usu trazili polozaj ministra nafte i predsjednika drzave.

Ovo posljednje su dobili. Ali to je prije svega reprezentativna funkcija. Kurdi ce se morati pomiriti sa cinjenicom da kao manjina imaju manju mogucnost utjecaja od siitske vecine. Jedino rjesenje problema je da se Iracani prisjete kako religijske i etnicke razlike nikada nisu u povijesti zemlje igrale znacajniju ulogu. Sada bi se trebale formirati politicke stranke u kojima sudjeluju pripadnici svih etnickih grupa – to bi odagnalo sve bojazni o zapostavljenosti.