Otvoren put za zaštitu klime i Lisabonski ugovor

Razgovori evropskih lidera koji su se odnosili na borbu protiv klimatskih promjena, sa posebnim akcentom na finansiranju zaštite klime, počeli su juče, vodili se do duboko u noć, da bi drugog dana samita u Briselu došlo i do dogovora.

Prihvaćen je tako prijedlog Evropske komisije kojim se procjenjuje da će zemljama u razvoju biti potrebno oko 100 milijardi evra godišnje do 2020. kako bi se uspješno borile protiv globalnog zagrijavanja. Zapadne vlade su spremne da u tu svrhu izdvoje između 22 i 50 milijardi evra.

Ovim dogovorom EU je potvrdila svoju vodeću ulogu u borbi za zaštitu klime i očekuje da će svojim primjerom podstaći druge zemlje da je slijede. Predsjednik EK, Žoze Manule Barozo:

“Sada možemo da ostatku svijeta pogledamo u oči i da im kažemo: Mi Evropljani smo obavili svoj posao. Imamo jasan stav i mandat kada je u pitanju finansiranje zaštite klime. Ovu našu poruku odnijećemo u Vašington, Nju Delhi, Peking i poručiti im da smo mi spremni.”

Kada je riječ o unutrašnjoj podjeli troškova finansiranja zaštite klime u EU, temi koja je izazivala najviše podjela i polemika među članicama Unije, dogovoreno je da se prilikom raspodjele obaveza uzme u obzir razvoj situacije u zemljama.

Nova strategija za privredni rast i radna mjesta

Članice EU razmotrile su na Samitu u Briselu i ekonomska pitanja, odnosno mjere koje je potrebno preduzeti za izlazak iz krize i oporavak privrede. Lideri 27 zemalja članica EU smatraju da je još rano za povlačenje paketa podrške namijenjenih krizom uzdrmanim ekonomijama. Istovremeno, trebalo bi pripremati i koordinisanu izlaznu strategiju, poručeno je iz Brisela.

Britanski premijer Gordon Braun je najavio evropsku strategiju za privredni rast i otvaranje novih radnih mjesta: "Detalje ćemo razmotriti na sljedećem samitu. Mislim da je ipak u pitanju značajan korak za EU, kojim pokazujemo da se više ne bavimo isključivo problemima recesije, već se okrećemo i ka uspješnom oporavku.”

Otvoren put za Lisabonski ugovor

Prvog dana samita u Briselu evropski lideri dogovorili su se i oko garancija koje je tražio češki predsjednik Vaclav Klaus kada je u pitanju Lisabonski ugovor. Garancije se odnose na izuzeće Češke iz Povelja osnovnih prava, koja bi mogla da omogući potraživanje imovine Nijemaca protjeranih iz Češke poslije Drugog svjetskog rata.

Davanjem ovih garancija otvoren je put za završetak ratifikacije Lisabonskog sporazuma. Sljedeće nedjelje očekuje se još i odluka Ustavnog suda Češke, a zatim i dugo očekivani, posljednji od 27 potrebnih potpisa za usvajanje novog evropskog reformskog ugovora, potpis češkog predsjednika Klausa.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odg. urednik: Azer Slanjankić