„Pacijenti u BiH me plaćaju ljudskom toplinom“

Na ideju o dječijoj kardiološkoj klinici u Sarajevu, čije bi se osoblje koncentrisalo na operacije urođenih srčanih mana, doktor Gregor Volenek (Wollenek) došao je ljeta 1999. - prije tačno deset godina.

Za njega kao Austrijanca i čovjeka koji se interesuje za istoriju, BiH je oduvijek, kaže, bila posebno interesantna zemlja. „Duboka emocionalna povezanost“ desila se ipak tek za „teških ratnih godina“, koje su se, kaže profesor Volenek, duboko urezale u svijest svih Evropljana.

„U godinama nakon završetka rata, u Beč je iz BiH stiglo nekoliko djece sa teškim srčanim manama koje su samo ovdje mogle biti operisane. Tada smo konstatovali da ti transporti zaista puno koštaju, i da te operacije sebi mogli priuštiti samo pojedine porodice, dok je većina roditelja sa bolesnom djecom bila prepuštena sudbini“, sjeća se doktor Volonek.

U to vrijeme on je, objašnjava, dobio svoje treće dijete, kojem su na usluzi stajale sve mogućnosti koje moderna medicina može pružiti, dok su svega 50 minuta zračne linije dalje djeca umirala; „jer je osoblje koje ih je moglo operisati bilo ubijeno a infrastruktura potrebna za operacije - razorena“.

Spašeno preko tri stotine dječijih života

„Time smo bili zaprepašteni“, sjeća se Volenek. „U razgovoru sa kolegama ovdje u Beču relativno brzo je postalo jasno da bi najbolje bilo pokušati napraviti nešto na licu mjesta. Nakon posjete Sarajevu konstatovali smo da su dijelovi infrastrukture – operaciona sala, vodovod, i izvjesni instrumenti – ipak donekle u funkciji, tako da je sada trebalo samo još okupiti ljekarski tim i početi sa obučavanjem osoblja u Sarajevu, kako bi i oni što prije mogli operisati i bez naše pomoći.“

Od tada do danas, bečki tim doktora u Sarajevu boravio je 27 puta i operisao 302 djece. Na početku rada projekat je podržavalo austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova, danas je dio troškova prebačen i na institucije u BiH. Bečke hirurge jedna operacija danas košta 300 eura, što je novac koji se potroši na hranu i smještaj za vrijeme boravaka u Sarajevu, često i dvosedmičnih. Novac se prikuplja isključivo od dobrovoljnih priloga, kaže Volenek. Svo njegovo osoblje radi volonterski, a neki na odlazak u Sarajevo potroše čak i godišnji odmor.

Nije sve u novcu

„Nekima to može zvučati čudno, ali i mi od toga imamo koristi“, objašnjava Volenek. „Mi u Beču živimo u velikom stresu, u velikom gradu, gdje se svi bave gotovo isključivo samim sobom, i gdje ljudi često zaborave na istinske ljudske vrijednosti. Iskustvo rada u Sarajevu, angažovanost bosanskog tima i rad u posebnim okolnostima nas zbliži i poveže. Ta ljudska toplina koju tamo osjetimo je nešto što nam ovdje u Beču često nedostaje i to je ono što mi ponesemo iz BiH.“

Nakon boravka u Sarajevu, priča Volonek, tim onda i u Beču radi sa više zadovoljstva i više se međusobno druži. Za BiH doktor Volonek kaže da je „neopisivo fascinantna zemlja“, da voli njenu „mješavinu naroda i konfesija“, dok političke konstalacije u zemlji opisuje, naravno, kao „prilično komplikovane“. Vremenom je, međutim, kaže, izgradio svoj politički stav, koji se manifestuje i kroz ono što, politički gledano, smatra uspjehom; da njegov tim operiše djecu „iz svih dijelova BiH“.

Preporuka zemljaku Incku: Djeca ne smiju biti žrtve političkih igara

„Mi smo otvoreni za sve, i to je bio naš stav od samog početka rada. Međutim, nisam naivan, i jasno mi je da dosta djece iz Banjaluke ide na liječenje u Beograd, a iz, recimo, Hercegovine, u Zagreb. Međutim i sarajevska djeca imaju pravo na liječenje i ne smiju biti žrtve političkih igara. Lično smatram da bi bilo jako dobro, ako bi na to mislio i aktuelni visoki predstavnik, Valentin Incko.“

Sljedeći odlazak u Sarajevo doktor Gregor Volenek i njegov tim planirali su za jesen ove godine, a za dvije sedmice boravka u BiH trebalo bi biti operisano 30 djece.

Autor: Emir Numanović

Odg. urednik: Azer Slanjankić