„Rusija želi blokirati euroatlantske procese“
16. juni 2019
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Evropu Matthew Palmer izjavio je da SAD zagovaraju „najbliži mogući partnerski odnos“ između NATO-a i Bosne i Hercegovine, zbog čega SAD očekuju dogovor o Godišnjem nacionalnom programu. U razgovoru sa novinarima bh. novinskih agencija, Palmer je istakao da SAD podržavaju put BiH ka euroatlanskim integracijama.
„Godišnji nacionalni program omogućio bi jačanje veza između BiH i NATO-a. Nije na SAD-u da rade na postizanju tog dogovora, već to treba da rade politički lideri u BiH“, rekao je Palmer dodajući da SAD zagovaraju „najbliži mogući partnerski odnos između NATO-a i BiH“.
Palmer je pojasnio da je riječ o tehničkom pitanju, a ne odluci o članstvu u NATO. „Time se omogućava saradnja NATO-a i BiH u jačanju odbrambenog i sigurnosnog sektora. Nadam se da će politički lideri u BiH biti u stanju da rade na tome i postignu dogovor koji će omogućiti BiH da preda prvi Godišnji nacionalni program“, rekao je američki diplomata. Naznačio je i da bi stranački lideri trebali postići dogovor o formiranju vlasti na nivou BiH.
„U svim tim procesima BiH i svi njeni narodi i građani mogu računati na SAD kao svog prijatelja i partnera“, kazao je Palmer.
Različiti ciljevi Moskve i Washingtona na Balkanu
Američki zvaničnik je naglasio da SAD i Ruska Federacija imaju različite ciljeve koji se odnose na zapadni Balkan i BiH. „Temelj američke politike na zapadnom Balkanu je podrška evropskim i euroatlanskim integracijama. To znači članstvo u Evropskoj uniji za sve zemlje zapadnog Balkana i članstvo u NATO-u za sve zemlje koje žele biti članice tog saveza. Rusi imaju drugačiji cilj na Balkanu. Oni žele vidjeti podijeljenu regiju sa visokim stepenom tenzija. Rusi su 2016. godine bili sponzori pokušaja državnog udara u Crnoj Gori. Radili su na podrivanju Prespanskog sporazuma kako bi blokirali euroatlantski put Sjeverne Makedonije. Nema razloga da se vjeruje da Rusija na isti način ne želi to uraditi u BiH“, rekao je Palmer.
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu je kazao da ostaju na snazi američke sankcije visokim zvaničnicima Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradu Dodiku i Nikoli Špiriću, jer SAD do danas nisu vidjele nikakve promjene u njihovom ponašanju.
„Dodik i Špirić su pod sankcijama i to je rezultat njihovih odluka, stavova i aktivnosti koje su provodili i javno govorili. Ako žele ukidanje sankcija, znaju šta treba da urade“, rekao je Palmer. Naglasio je da SAD podržavaju Daytonski mirovni sporazum, da je BiH „čvrst partner“ SAD-a u borbi protiv terorizma i da Washington duboko cijeni saradnju BiH kada je u pitanju povratak stranih boraca iz Sirije.
Ahatović: „Dodik i drugi ruski sateliti destabiliziraju Balkan“
U vrijeme posjete Matthewa Palmera Banjaluci u subotu (15.6.), upriličen je Sabor SNSD-a na kojem je Milorad Dodik kao jedini kandidat ponovo izabran za predsjednika ove stranke. Na marginama Sabora, Dodik je kazao da je Matthew Palmer dobrodošao u Banjaluku.
„Nadam se da je mogao da spozna da je riječ o normalnom gradu, ljudima i institucijama, te da mi nismo nikakav remetilački faktor, što neki sa strane pokušavaju dokazati“, rekao je Dodik. Lider SNSD-a je komentirao i insistiranja na Godišnjem nacionalnom programu. „Razumijem zašto Bošnjaci i Hrvati žele u NATO, jer su članovi ovog saveza Turska i Hrvatska. Međutim, zašto oni ne žele da shvate da mi nećemo u NATO“, kazao je Dodik.
Dodik i Špirić neće biti skinuti sa „američke crne liste“ sve dok se stavljaju na stranu onih koji direktno rade protiv američkih političkih i ekonomskih interesa, kaže vojnopolitički analitičar Nedžad Ahatović.
„Američki interesi se u ovom slučaju podudaraju sa interesima BiH, a to su euroatlantski procesi. Zato je Palmer direktno prozvao Rusiju koja koči te procese na Balkanu. Destabilizacija BiH i regije preko Dodika i drugih ruskih satelita odgovara Vladimiru Putinu u geostrateškom razračunavanju sa SAD-om. Tako se sprečava širenje NATO-a. Konflikt na Balkanu bi mogao destabilizirati i EU što bi olakšalo ekonomski, politički pa i vojni prodor Rusije na Balkan. Sudeći po događajima koji potresaju regiju, Srbija se u tom procesu nudi kao izvođač radova“, kaže Ahatović za Deutsche Welle.
Teret nelegalnih migracija nije podjednako raspoređen
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu Matthew Palmer komentirao je i nastojanja da se rješavanje statusa Kosova dovede u vezu sa BiH naglašavajući da se razgovori o statusu Kosova ne mogu vezati za događaje u BiH:
„Osim što bi normalizacija odnosa između Srbije i Kosova značajno poboljšala prilike i sigurnost na cijelom prostoru zapadnog Balkana, otvorila bi evropski put i za Srbiju i za Kosovo, što bi bilo jako dobro i za BiH“, rekao je Palmer.
Američki diplomata koji boravi u višednevnoj posjeti BiH iskazao je razumijevanje i za izazove nelegalnih migracijasa kojima se BiH suočava. „To je značajan teret, ali nije podjednako raspoređen i ne nose ga svi u zemlji podjednako“. Sigurno je da Unsko-sanski kanton i grad Bihać nose ogroman teret, ali svi nivoi vlasti i institucije treba da nose taj teret, uključujući međunarodnu zajednicu“, rekao je Palmer.