Pametan šahovski potez ili pogrešna odluka?

U starostoj dobi od 70 godina naučnik i diplomata Ihsanoglu se odlučio angažirati u političkom životu Turske. Rođen je i odrastao u Kairu, godinama je radio u inozemstvu, prije svega u Džedi u Saudijskoj Arabiji, sjedištu Organizacije za islamsku suradnju. Kao šef najveće državne zajednice Ihsanoglu je prošle godine došao u sukob sa Erdoganovom vladom zbog stava o svrgavanju s vlasti egipatskog predsjednika Muhameda Mursija. Ihsanoglu je odbio turski zahtjev da se Egipat osudi zbog svrgavanja Mursija.

Ihsanoglu govori pet jezika i sa svojom prosijedom kosom, u očima brojnih Turaka, djeluje kao džentlmen. U svom prvom intervjuu od objavljivanja nominacije, koji je dao opozicionom listu "Cumuhuriyet", on je naglasio značaj osnivača moderne Turske Mustafe Kemala Ataturka. Riječ je o gesti upućenoj članovima sekularne CHP stranke, čiji je šef Kemal Kilicdaroglu, zajedno sa nacionalističkom strankom MHP, postigao suglasnost o zajedničkoj kandidaturi Ihsanoglua za predsjednika.

"Veoma pametna odluka"

Ihsanoglu bi trebao napraviti skoro umjetnički pothvat i s jedne strane iza sebe ujediniti opoziciju, a istodobno osvojiti glasove kako glasača Erdoganovog AKP-a, tako i islamističke Sadet stranke. U tome bi mu trebao pomoći njegov karakter: On je istodobno pobožni musliman i sekularista. Njegova supruga Fuesun ne nosi maramu.

"Riječ je o veoma pametnoj odluci" koju su donijeli CHP i MHP, napisao je kolumnist Mustafa Akyol, ekspert za politički islam, u listu Huerriyet Daily News. List "Taraf" je pak čak napisao da bi Erdogan, s obzirom na to da Ihsanoglu predstavlja ozbiljnu prijetnju, trebao još jednom razmisliti o svojoj kandidaturi, koja je do sada važila za sigurnu, iako još uvijek nije zvanično objelodanjena.

Otpor u vlastitim redovima

Ipak u opozicionim redovima nisu svi oduševljeni zajedničkim kandidatom. Tako je izrazito sekularno krilo u CHP-u zaprepašteno. Jedna od najglasnijih predvodnica ove grupe, zastupnica Nur Serter, izjavila je da se stidi zbog ove odluke svog stranačkog rukovodstva. Za političare poput Serterove Ihsanoglu je previše religiozan. Stoga prema navodima medija nije isključeno da disidenti u CHP-u donesu odluku o vlastitom predsjedničkom kandidatu. I predstavnici alevita, islamske manjine koja se osjeća diskriminiranom od strane sunitske većine u Turskoj, ne prihvataju Ihsanoglua.

Uposleni u Agencijama za ispitivanje javnog mnijenja također su skeptični kada je riječ o imenovanju ovog 70-godišnjaka. "On treba dobiti glasove birača AKP-a, a pri tome mora prvo vidjeti kako će vlastitu bazu ujediniti za sebe. CHP je podijeljena", kaže Adil Guer, šef Instituta za demoskopiju A&G. Brojni glasači opozicionih stranaka bi iz protesta mogli ostati kod kuće što bi povećalo Erdoganove šanse za pobjedu, kaže Guer. Osim toga Ihsanoglu ne ostaje još puno vremena da se predstavi turskim biračima jer izbori se naime održavaju 10. avgusta.

"On nema šansi"

Slično misli i Guerov kolega Mehmet Murat Poesteki iz Instituta za ispitivanje javnog mnijenja ORC. "On nema šansi", kaže Poesteki. S obzirom na to da je Ihsanoglu relativno nepoznat opozicija ga je trebala predstaviti kao svog kandidata još na početku godine, a ne kratko prije izbora. Guer pak upućuje na Ihsanogluovo političko neiskustvo. Prvi direktni izbor za predsjednika države će de facto uspostaviti predsjednički sistem u zemlji zbog čega je za tu funkciju ispravan jedan ozbiljan političar", smatra Guer i dodaje: "On je dobar čovjek, ali nije političar."

Eksperti Guer i Poesteki zbog toga predviđaju dobre šanse Erdoganu. Smatraju da će aktualni premijer već u prvom krugu izbora 10. avgusta osvojiti više od 50 posto glasova i tako postati predsjednik. Ne osvojili ni jedan kandidat 50 posto glasova drugi krug izbora biti će održan 24. avgusta. Do 03. jula bi Izbornoj komisiji trebale biti prijavljene sve kandidature. Kurdska stranka HDP želi imati vlastitog kandidata i očekuje se da će njegovo ime objelodaniti tokom ovog vikenda.