Pandemija potiče diskriminaciju u Njemačkoj

Virus korone čitavo njemačko društvo stavlja na tešku kušnju: pandemija je već odavno za mnoge postala simbolom administrativnog kaosa i političke nesposobnosti. I dok građane obuzima kolektivni burnout, mješavina srdžbe i dvojbe pomiješana s nadom u skori uspjeh kampanje cijepljenja, virus je isto tako sa svom žestinom ne samo ukazao na društvene probleme, nego ih je i drastično povećao.

To se osobito odnosi na slučajeve diskriminacije osoba zbog njihovog spola ili spolne orijentacije, vjere, porijekla, invaliditeta ili starosti. Još 2006. je njemačka vlada osnovala posebni ured gdje se građani mogu obratiti za pomoć, a prošle godine je broj žalbi toliko narastao da je i previše opteretila i njihovu liniju telefonske pomoći: 2019. je bilo 3580 prijava, u godini korone rekordnih 6383, porast od čitavih 78%.

- pročitajte još: Borbu protiv rasizma treba postaviti kao glavni prioritet

Rasizam je bio i ostao glavni problem, tvrdi vršitelj dužnosti čelnika vladinog Ureda za antidiskriminaciju (ADS) Bernhard Franke. U godini terorističkog čina u Hanau, prosvjeda Black-Lives-Matter i opće rasprave o rasizmu se gotovo svaka treća žalba odnosila na rasizam u potrazi za stanom, na radnom mjestu ili u potrazi za poslom.

"Sumnjivi" Kinezi i mališani

Ali čak u 1904 slučaja se radilo o diskriminaciji povezanoj s koronom. U netom predočenom godišnjem izvještaju ove Službe navodi se i jedan konkretan slučaj: "Franziska S. je s njene dvoje djece krenula u prodavaonicu građevinskog materijala. Djeca, sedam i devet godina stara, zbog mjera protiv pandemije nisu mogla u školu. Ali na ulazu u prodavaonicu je majka upozorena kako može ući samo ona jer da su djeca 'osobiti širitelji pandemije'."

Isto tako, u pandemiji i općem strahu od zaraze koja potječe iz Kine su postali "sumnjive" sve osobe azijskog porijekla: "Meike H. očekuje paket. Ali kad kurir stoji s njenim paketom pred kućom, odjednom joj ne želi isporučiti paket. Kad Nijemica azijskog porijekla ustraje u isporuci, kurir je odvraća riječima 'šing-šing' i nosi paket nazad kao neisporučen."

- pročitajte još: EU želi bolje da zaštiti LGBTIQ populaciju

Vladin ured za antidiskriminaciju je u pandemiji zaprimao toliko telefonskih prijava da je telefonska linija morala biti privremeno obustavljena, objašnjava Franke. Trenutno se prijave još zapremaju samo preko formulara na internetu ili pismeno, ali ubrzano se radi i na boljoj telefonskoj službi koja bi opet trebala početi raditi u julu.

Dobro je barem da se ljudi javljaju

Ne samo ova vladina služba, nego i druge organizacije koje se bore protiv diskriminacije svjedoče o drastičnom porastu takvih slučajeva. Eva Andrades koja je na čelu krovne udruge takvih organizacija tvrdi: "Bilježimo sve veću potrebu kod organizacija u našoj udruzi" i to u toj mjeri da takve nevladine i nezavisne organizacije u njemačkim pokrajinama "nisu u stanju niti pratiti sve prijavljene slučajeve."

- pročitajte još: Rasizam u njemačkim kazalištima

U svoj toj nevolji, Andrades ipak vidi i nešto pozitivno jer je očito čitavo društvo postalo osjetljivije na slučajeve diskriminacije. "Na neki način je to bio i poticaj da se više ljudi obraća takvim savjetovalištima. Možda su neki tek sad saznali da postoji takav zakon koji zabranjuje rasizam i diskriminiranje."

Pomoć osobito traže osobe s invaliditetom ili s kroničnim bolestima: oni predstavljaju 41% upita zbog diskriminacije što znači 2631 slučaj u godini 2020. Tu je i problem bolesnika koji iz medicinskih razloga ne mogu nositi zaštitnu masku pa se tako paušalno trpaju u isti koš s onima koji uopće ne žele priznati postojanje pandemije. Tako i Franke svjedoči o brojnim žalbama bolesnih osoba kojima se "paušalno zabranjuje ulazak u trgovine zato jer ne mogu nositi masku."

Rasizam je bolest koja razara društvo

Zbog tako drastičnog porasta broja slučajeva diskriminacije povezanih s koronom je prošle godine bilo razmjerno manje "uobičajenih" slučajeva diskriminacije, ali njih i dalje uporno ima. Tako je 17% slučajeva bilo povezano sa spolnom diskriminacijom, žalbi osoba koji su se osjetili zapostavljeni zbog njihove životne dobi je bilo 9%. 5% žalbi se odnosilo na diskriminaciju zbog vjere, 2% zbog njihovog svjetonazora, 4% zbog njihovog spolnog identiteta.

Daleko najviše slučajeva, 40% se dogodio u trgovini i kod uslužnih djelatnosti, 23% prijava se odnosio na slučajeve na radnom mjestu. Vršitelj dužnosti upravitelja ovog vladinog ureda upozorava kako je upravo rasizam ono što ljudima oduzima njihovo dostojanstvo i produbljuje podjelu u našem društvu. U slučajevima kad takvi incidenti ostanu bez posljedica je neminovno da kod tih osoba "nestaje temeljno povjerenje u zaštitu i solidarnost države i društva."

U pandemiji je očito kako diskriminacija nije postala manje važna tema jer zaštita protiv takvih slučajeva "osigurava sudjelovanje, susrete i ravnopravnost, a tako i društveno zajedništvo", upozorava Bernhard Franke.

  Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu