Papin veliki iskorak prema islamu
5. februar 2019
Jedno putovanje poput provokacije. U vremenima cvjetajućeg populizma u kojima se grade zidovi i sije mržnja, u kojima se iz religijskih razloga progoni i tlači ljude. U takvim vremenima posjet pape Franje u Abu Dhabiju, prvi posjet jedne katoličke crkvene starješine Arapskom poluotoku uopće, djeluje poput jedne protuteze.
Papino putovanje je uvijek i inscenacija. Dirljivi trenuci i velike emocije. To važi i za 27. papino putovanje. I ovaj put su tu šarene slike. Ali, koja slika je više simbolična od scene u kojoj se glavni muftija, šejk i papa drže za ruke?
Papa i glavni muftija su potpisali i zajednički dokument o striktnom odbijanju nasilja i terorizma, poziv za razvitak i pravednost, jačanje ženskih i dječjih prava. Neki od aspekata bi se mogao shvatiti i kao upozorenje Emiratima, zemlji domaćinu, koji trebaju štošta nadoknaditi po pitanju ljudskih prava i religijskih sloboda, a ipak su svjetlo u jednoj tamnoj regiji.
Nitko neće moći nijekati
"Dokument o bratstvu i sestrinstvu među ljudima za svjetski mir i suživot" je poruka svijetu, poruka međunarodnoj zajednici. I iako su taj dokument potpisali samo ta dva vrhovna predstavnika - nitko to ubuduće neće moći nijekati.
Stoga je 27. papin posjet inozemstvu dosad možda i najvažniji. Putovanje povijesnog značenja, veliki iskorak. A za to se dugo pripremao, u Svetoj zemlji i u Turskoj, u Srednjoafričkoj Republici i u Azerbajdžanu, u Egiptu, Mjanmaru i u Bangladešu. Peti put se Franjo susreo s glavnim muftijom al-Azhara Ahmedom al-Tayyebom. Bit će zanimljivo hoće li taj Egipćanin spomenuti dokument kod kuće glasno pročitati. Mogao bi biti u problemima u tom slučaju.
Prije tog papinog posjeta je podsjećano na to da je prije točno 800 godina mirom opsjednuti Franjo Asiški za vrijeme petog križarskog pohoda stigao u dolinu Nila i tamo u taboru muslimanske vojske propovijedao ispred sultana al-Kamila. Luđak, taj Franjo, rekao bi danas neki realni političar. Isusovac iz Argentine je prvi crkveni starješina koji je kao svoje papinsko ime izabrao utemeljitelja franjevačkog reda: Franju.
Za vrijeme "Međureligijske konferencije", a i za vrijeme velike mise u Abu Dhabiju je papa i sam pričao o Svetom Franji i njegovim uputama o tome kako se njegova braća trebaju ophoditi sa Saracenima i ne-kršćanima. "U ono doba, kad su mnogi krenuli s teškim oklopima, Sveti Franjo je podsjetio na to da Krist kreće opremljen samo sa svojom poniznom vjerom i svojom konkretnom ljubavlju." Danas previše njih kreće ponovno na put u teškim oklopima.
Papa Franjo je u Abu Dhabiju jasno govorio. "Bratstvo svih ljudi od nas kao predstavnika religija zahtijeva obvezu odbaciti svaki oblik odobravanja riječi rat. Njegova katastrofalne posljedice su nam pred očima", kazao je papa i spomenuo u tom kontekstu Jemen, Siriju, Irak, Libiju. "Dajte da zajedno nastupamo protiv logike naoružane sile." Pritom su Ujedinjeni Arapski Emirati angažirani u ratu u Jemenu.
Nediplomatska jasnoća
Prema političkim kriterijima bi se moglo reći: Franjina jasnoća nije bila diplomatska. Prema kriterijima njegovog aktualnog posjeta se može reći: ona je bila na mjestu. Domaćini u Emiratima su prethodno istaknuli da Franjo - vrhovni religijski vođa i ujedno državni predstavnik (Vatikan) - može kazati što god hoće. On je to koristio, ali ne i iskoristio.
Neće sve biti bolje nakon tog papinog putovanja, tih govora i tog pojašnjenja. I ubuduće će biti ekstremista koji ubijaju i kršćana koji - bilo da je to u Pakistanu ili na Arapskom poluotoku - bivaju proganjani zbog svoje vjere. Ali obje strane ne mogu nijekati riječi potpisanog dokumenta u Abu Dhabiju. Za muslimansku, sunitsku stranu je to dug put. I doći će do situacija u kojima će ih se morati podsjetiti na obećanja.
Jedna od posljednjih scena papinog putovanja: prestolonasljednik šejk Mohammed bin Zayed al Nahyan se u zračnoj luci oprašta od gosta iz Rima. Stajali su tu i pričali jedan s drugim. Mirno. Nekoliko minuta. To nije djelovalo kao završna točka. Možemo se barem nadati da se neće sve završiti na ovom posjetu.