Paragrafi o sukobu interesa u Njemačkoj

Sukob interesa u politici postoji u situacijama u kojima izabrani državni zvaničnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici imaju privatni interes koji utiče ili može da utiče na zakonitost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju javne funkcije.

Njemačkim ministrima i predsjedniku vlade je tokom mandata zakonom zabranjeno obavljanje bilo kakvih drugih funkcija. Paragrafom 5 Zakona kojim je regulisana funkcija saveznog ministra u Njemačkoj, zabranjen im je angažman u privatnim preduzećima i članstva u upravnim ili nadzornim odborima javnih i privatnih preduzeća.

Od zabrane se izuzimaju članstva u upravnim i nadzornim odborima, koje je prethodno odobrilo nadležno tijelo u Donjem domu državnog parlamenta. Aktuelni članovi, ali istovremeno i bivši članovi vlade Njemačke moraju tokom svog mandata da prijave primljene poklone, koji mogu da budu u vidu novca ili vrijednosnog predmeta. Vlada donosi odluku o tome u koje će svrhe poklon biti dalje upotrijebljen.

Njemački poslanici višestruko angažovani

Za razliku od ministara vlade, poslanici u državnom parlamentu Njemačke uz svoju političku funkciju mogu dodatno da vode i privatno preduzeće, a mogu da budu i članovi upravnog ili nadzornog odbora privatnih i javnih preduzeća. Najbolji primjer je poslanik njemačkih demohrišćana u prošlom mandatu, Hajnc Risenhuber (Heinz Riesenhuber) koji je uz svoju političku funkciju u Parlamentu, istovremeno bio i predsjednik, odnosno član nadzornog odbora u sedam različitih kompanija, član upravnog odbora u jednoj švajcarskoj firmi i član savjetodavnog odbora u četiri privatna njemačka preduzeća.

U pomenutom slučaju, dakle kada je poslanik državnog parlamenta angažovan i u odborima kompanija, zabranjeno mu je da glasa o odlukama koje regulišu oblast u kojima djeluju te kompanije. Ovakvim pravilom se u državnom parlamentu spriječava sukob interesa.

Poslanici u parlamentu za razliku od ministara u vladi smiju da primaju poklone. Svaki poklon mora da bude prijavljen, a predsjednik parlamenta donosi odluku da li parlamentarac smije da ga zadrži ili će poklon biti upotrijebljen u druge svrhe. Ukoliko parlamentarac dobije odobrenje i zadrži poklon, dužan je da na vrijednost poklona državi plati porez.

Autorka: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednik: Svetozar Savić