1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kukasti krstovi na Partizanskom groblju u Mostaru

Aida Sofić Salihbegović
25. april 2018

Mediji na njemačkom danas između ostalog pišu i o uticaju stranih sila na BiH, kao i o uništavanju mostarskog partizanskog groblja, što je posljedica slijepog nacionalizma i marginalizacije svih koji misle drugačije.

https://p.dw.com/p/2wcrg
Bosnien Mostar Tourismus
Foto: DW/V. Soldo

Na internet stranici  njemačke RTV mreže ARD objavljen je članak pod naslovom „Partizansko groblje u Mostaru: kukasti krstovi, ustaški simboli, okaljana groblja".

„Da je poznati arhitekta Bogdan Bogdanović još uvijek živ, bio bi užasnut kada bi vidio kako danas izgleda partizansko groblje u Mostaru, koje je on kreirao 1965. godine. Groblje je danas posvuda išarano kukastim križevima, SS-obilježjimai fašističkim, hrvatskim, ustaškim simbolima", započinje svoj članak dopisnica Andrea Beer. Jedna inicijativa civilnog društva žel da obnovi groblje. Ne samo u BiH. već i u Srbiji ili Hrvatskoj su antifašisti, komunisti a time i partizani pali u nemilost nacionalističkih elita i njihovih simpatizera. Time su marginalizovani i svi lijevo orjentisani ljudi, socijaldemokrati i konačno svi oni koji razmišljaju drugačije. 

„Svijetli kamen od kojeg je napravljen spomenik sa imenima mrtvih razoren je u divljačkom aktu vandalizma. Tako je uništeno 166 kamenih ploča. Za to je sigurno bio potreban veliki čekić, jer su ploče debele oko 15 centimetara.  Uništavanje spomenika je zasigurno pravilo veliku buku i građani su morali stalno pozivati policiju. Ali, policija nije pokrenula istragu i ne zna ko su u stvari počinitelji", navodi se dalje u članku. Mostar je de facto podijeljen između Bošnjaka i Hrvata. Ko otvoreno dovede u pitanje dominirajuću poziciju hrvatske nacionalističke elite, riskira neprijateljstvo pa i napade. Kada su Eldina Jašarević i Andrea Beer posjetili Partizansko groblje i počeli praviti snimke, odjednom se pojavio "pratilac" - koji je pažljivo pratio šta  rade. 

Pročitajte i: Mostarizacija Bosne i Hercegovine

Novinari  ARD-a su ovim povodom razgovarali sa nekoliko sagovornika. Jedan od njih je i gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić koji se u razgovoru formalno-pravno brani i upućuje na nadležnosti". „Za kulturne spomenike nije odgovoran grad nego Federacija BiH. Ona naravno podržava njihovu izgradnju, ali u gradu kao što je Mostar nemoguće je za takvo nešto dati novac. Za nešto što nije u našoj nadležnosti", izjavio je gradonačelnik Bešlić za novinare ARD-a .

„Kada smo jučer došli na groblje, sve ploče sa imenima poginulih partizana, koji su nekad dali svoj život za Mostar, bili su porušeni i bačeni preko zida groblja. To je najveći incident koji se desio do sada. Kada su mediji pitali policiju ko su počinitelji, iz policije su izjavili da je to od prije bilo tako. To nije istina. Ja imam video snimak od prije nekoliko dana i to je dokaz da se to nije ranije desilo. Policija u Mostaru laže", izjavila je Štefica Galić, urednica internet portala tacno.net.

Slavko Kukić, univerzitetski profesor za ovu radio-televiziju također analizira situaciju u Mostaru, ali i u cijeloj BiH, kao i u regionu: „To što imate sada u BiH je sistem spojenih posuda i rezultat je aktuelne situacije u Hrvatskoj i Srbiji. Tamo se aktivno radi na reviziji istorije i istorijskih činjenica. Ali ruku na srce, revizija u BiH je još radikalnija nego u Hrvatskoj i Srbiji,  jer ovdje ne postoji prava država i zbog toga je prostor za ovakvo djelovanje veoma veliki i niko se ne plaši da bi to moglo biti sankcionisano. Partizansko groblje u Mostaru je samo posljedica svega toga", zaključuje se u prilogu na online stranici ARD-a.  

BiH: Pozornica za igre moćnika

Arapski turisti i investitori otkrili su Bosnu i Hercegovinu, izvještava Euronews na njemačkom jeziku. Iako su stranci u BiH  inače dobrodošli, neki lokalni stanovnici na to ipak gledaju sa nepovjerenjem

"U ekonomski siromašnoj zemlji posjetioci iz zalivskih zemalja su u suštini dobrodošli. Ali promjena slike na ulicama nije baš dobrodošla. Dino Hadžić je vijećnik u Opštinskom vijeću Ilidža i želi zakonski ograničiti upotrebu arapskog jezika", piše ova televizija na svojoj internet stranici na njemačkom jeziku. Hadžić za Euronews objašnjava: "Radi se o upotrebi arapskog jezika u javnom prostoru, odnosno o arapskim natpisima na reklamnim panoima ili u izlozima dućana. Mještani to ne mogu razumjeti. Službeni jezik Bosne i Hercegovine je bosanski, a zvanično pismo je latinica i ćirilica".

Bosnien Sarajevo Araber in Restaurants
Foto: DW/S. Huseinović

I uticaj Turske u Bosni i Hercegovini je veliki, navodi dalje Euronews: „Hor Sultana Muhameda Fatiha iz Sarajeva je ponosan na onog čije ime nosi. U ovom horu se veliča otvorenost prema svijetu. Pjevaju se pjesme na različitim jezicima, između ostalih i na turskom".

„Ipak, čini se da Ankara ima problem sa dirigentom hora, Mehmedom Bajraktarevićem - poznatim i izvan granica BiH. Erdogan ga optužuje da je blizak pokretu Gülen i poslao je svog amabasadora u Sarajevo da s tim u vezi  interveniše", stoji dalje u članku.

Pročitajte još i: Zašto volimo strance, a zemljake baš i ne?

„Turska je zatražila od nas da otkažemo svoj nastup na Festivalu Ramazana koji organizuje islamska zajednica. Ankara želi zabraniti našem horu da učestvuje. Također su željeli da me se otarase. Neko nas je oklevetao i rekao da ja radim za organizaciju Fatulaha Gulena", rekao je Bajraktarević za Euronews.

Na kraju članka, kao i u videu koji se može vidjeti na ovoj internet stranici prikazuje se i odlazak reportera u „jedno od sela u kojem žive salafije po svojim pravilima". „Snimali smo skrivenom kamerom, ali ipak su nas upozorili da ne radimo, kažu reporteri za Euronews na njemačkom jeziku. 

 

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android