Pirati prijete Sueskom kanalu

Veliki brod poput položenog kontejnerskog zida plovi pored modernog šetališta u Ismaili na jugu Sueskog kanala. Zapadno su palme i plantaže maka, na istoku Sinajska visoravan, a u sredini plaventilo mora. Na kraju ove idilične slike pruža se sjedište najefikasnije egipatske institucije: Uprave Sueskog kanala.Na osmom spratu zgrade koja je smještena odmah do luke Suesa vuku se konci važnog posla, kaže voditelj brodskog saobraćaja Mohamed Abdelkader. „Na ovom monitoru putem radara možete vidjeti kako se odvija saobraćaj u Sueskom kanalu. Ovdje su brodovi sa sjevera i čekaju da se okonča kolona brodova koji dolaze sa juga“ Plovidba do Port Saida na sjeveru kanala traje, prosječno, 14 sati. Kada se brodovi vraćaju prazni, ploveći na jug, u Ismaili ne moraju čekati prolaz kolone sa juga i brže stižu na odredište. Prosječno svakog dana 60 brodova u tri kolone prolazi Sueskim kanalom. Koliko će svaki od njih platiti zavisi, naravno, od tovara i veličine broda. No, ne samo od toga kaže direktor Sueskog kanala admiral Ahmad Ali Fadel: „Ako je riječ o velikom teretnom brodu, koji plovi iz Australije izračunamo koliko bi ga koštao put oko Afrike, a koliko kroz Sueski kanal. Potom se dogovorimo da li ćemo dati određeni popust. Ako kapetan broda traži deset posto, nakon kratkog razgovora se, obično, nagodimo na sedam do osam posto rabata“

Kako umaći piratima

Ali, upravo tu nastaje problem. Cijene za prolaz kroz Suecki kanal su se prepolovile. Tome treba dodati i pad cijena nafte, koje su smanjile troškove puta oko Afrike i plovidbu kroz Sueski kanal učinile manje privlačnom. Iako je put oko Afrike duži za deset dana, nego onaj kroz Sueski kanal, plovidba kanalom ima i dodatnu dimenziju, koja se zove sigurnost. Ko ne želi ploviti Crvenim morem i Sueskim kanalom, mora zaobilaziti somalijsku obalu, gdje vrebaju lokalni pirati. Manji brodovi sa lakšim tovarima uzimaju duži, zaobilazni put, jer mogu umaći piratima, čiji brodovi napadaju u međunarodnim vodama na udaljenosti do 50 morskih milja od obale. Veći brodovi sa kontejnerima su najčešća meta gusara, po principu "što veći, to bogatiji plijen". Među napadnutima je i danski brod „Maersk Line“.

Somalijska vlada nemoćna

Pirati se u svojim napadima ne ograničavaju samo na somalijsku obalu, nego, sve bolje naoružani prijete da ugroze i plovidbu Sueskim kanalom. Pogotovo što je nestabilna, somalijska vlada sve manje spremna da protiv pirata reaguje odlučnim akcijama obalne straže. „Ako piratima bude omogućeno da djeluju ovako kao sada, onda ce oni postati pravi „monstrumi“ ugrožavajući plovidbu Sueckim kanalom. Posebno, za vrijeme nestabilne vlade, kao što je aktuelna. Ranije su pirati napadali uz obalu, ali sada kada su opremljeniji i kada vide da to može donijeti veliki novac, oni djeluju i u internacionalnim vodama. To predstavlja veliku opasnost“- kaže direktor Fadel. No i pored pada zarade Sueski kanal će biti moderniziran. Do 2009.godine egipatska vlada namjerava omogućiti plovidbu velikih „kontejnerskih brodova“, čiji bi gaz dosegao dubinu od 22 metra. Ovakvi džinovski teretni brodovi su nedostupni za manje piratske brodove.