1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Planovi za obnovu Sirije

Kersten Knipp
24. juni 2018

Angela Merkel je u Jordanu bila suzdržana kada je govorila o obnovi Sirije. Za učešće Njemačke u obnovi potrebno je da se ispune određeni uslovi. Druge zemlje u obnovi Sirije vide šansu.

https://p.dw.com/p/304bw
Foto: picture-alliance/AP Photo/Thiqa News

Sirija je na dnu ponora. Gradovi su razrušeni, a infrastruktura uništena. Nakon sedmogodišnjeg rata, čiji se kraj ne nazire, veći dio zemlje mora biti obnovljen. U skoro svim gradovima su cijele četvrti potpuno uništene. Jedno je jasno: za obnovu zemlje je potrebna ogromna suma novca. Koliko tačno, još uvijek se ne može reći.

Procjene o potrebnim sredstvima se znatno razlikuju. Specijalni izaslanik UN-a za Siriju Staffan de Mistura procjenjuje da je za obnovu Sirije potrebno 250 milijardi dolara. S druge strane sirijska vlada navodi da realna suma za obnovu zemlje iznosi 400 milijardi dolara. Daleko veći iznos navodi Sergey Katyrin, predsjednik Industrijske i trgovinske komore Rusije. On smatra da je za obnovu Sirije potrebno i do 500 milijardi dolara.

Bez obzira na različite novčane iznose koji se navode, zajedničko kod svih procjena je to da će obnova trajati dosta dugo. Iako sa sigurnošću niko ne može reći koliko će trebati vremena da Sirija sanira ratne štete, procjenjuje se da bi to moglo potrajati više od 15 godina.

Merkel: "Njemačka veoma suzdržana"

I dalje ostaje otvoreno pitanje: ko će finansirati obnovu. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini kaže da je EU u osnovi spremna preuzeti dio troškova. Međutim, preduslov je da zaživi mirovni proces, koji su posredovali Ujedinjeni Narodi.

kraljom Husseinom.
"Nema obnove bez ispunjavanja političkih preduslova" - kancelarka Merkel s jordanskim kraljom Husseinom.Foto: picture-alliance/dpa/K. Nietfeld

Njemačka kancelarka Angela Merkel je za vrijeme posjete Jordanu rekla da "smo mi kao Njemačka veoma suzdržani". „Sve dok ne bude političkog rješenja, nećemo učestvovati u obnovi", izjavila je kancelarka u Ammanu.

Iran pokazao spremnost za angažman

Druge zemlje su manje suzdržane. Sirijski predsjednik Bašar al-Asad je prije nekoliko sedmica pozvao Iran da učestvuje u obnovi Sirije. Poziv je u Teheranu rado prihvaćen. Iran je već sada treći po veličini telekomunikacioni ponuđač u Siriji. Vlada u Teheranu očito želi povećati svoj angažman. Iranski ministar Abbas Akhoundi, u čijem je resoru i izgradnja puteva, je polovinom maja za vrijeme sastanka sa sirijskim premijerom Emadom Chamisom rekao da je „spremnost privatnog i javnog sektora u Iranu da učestvuje u obnovi velika: Vlade obje zemlje su u fazi da usvoje zajednički plan za dugoročnu saradnju."

Bassam Alahmad, rukovodilac grupe za zaštitu ljudskih prava "Syrians for Truth and Justice", koja je osnovana u SAD, sumnja da će Iran moći realizovati planove. Alahmad je u razgovoru za magazin „Al-Monitor", koji se objavljuje samo na internetu, izjavio da bi američke sankcije Iranu mogle pomrsiti račune kada je riječ o planiranom učešću u obnovi Sirije. On kaže da bi najvažnije snage u obnovi mogle biti Rusija i Kina. „Kina će najvjerovatnije biti zemlja koja je realno u stanju da obnovi Siriju", kaže Alahmad.

Usluga i protuusluga

Jasno je da će Sirija u obnovi preferirati svoje sadašnje saveznike. „Postoji jasan `Quid-Pro-Quo sistem`", izjavio je Steven Heydemann, iz američkog analitičkog centra, prenosi list „Gulf News". On u tom slučaju misli na uslugu i protuuslugu u kojoj za političko-vojnu pomoć slijede poslovni ugovori u obnovi zemlje.

Heydemann kaže da bi to moglo imati posljedice za zapadne zemlje koje neće imati prednost u dobijanju poslova. „Dok neke zemlje u Aziji žele pružiti podršku u zamjenu za privredne prednosti, primjetno je da zapadne zemlje trenutno ne pokazuju preveliku želju da učestvuju u obnovi", izjavio je Heydemann za "Gulf News".

Ratne štete na svakom koraku - džamija Umayyaden u Aleppu prije i poslije rata
Ratne štete na svakom koraku - džamija Umayyaden u Aleppu prije i poslije rataFoto: Reuters/K. Ashawi/M. Barakat

Na osnovu ovog bi se mogao izvršiti  pritisak na zapadne zemlje. Iran i Rusija skoro da nisu u stanju da same finansiraju obnovu. U tom pogledu je Asadovo vodstvo bespomoćno: Vlada je nedavno saopštila da je spremna za obnovu izdvojti najviše 12 milijardi dolara što je u svakom slučaju nedovoljno.

Nezadovoljstvo "Dekretom broj 10"

Zapadne zemlje bi mogle uticati na još jednu namjeru, a  to je moguća eksproprijacija i preraspodjela nekretnina u Siriji. Na osnovu planova o obnovi se može naslutiti o čemu se zapravo radi. Naime, tzv. „Dekretom br.10", usvojenim početkom aprila, predviđa se da se u svakom okrugu otvori ured koji bi koordinirao obnovu. Nakon što su napravljeni novi planovi o razvoju, vlasnici zemljišta, kuća i stanova su pozvani da se obrate u te urede kako bi dokazali vlasnička prava.

Ovaj zakon prije svega predstavlja problem za Asadove protivnike. Naime, njihova  vlasnička prava najprije moraju provjeriti sirijske snage sigurnosti. Upravo za pripadnike opozicije je to razlog da ne insistiraju na dokazivanju vlasništva. „Niko, ko je pobjegao od Asada, nema hrabrosti da se vrati u Siriju", izjavio je za novinar arapske redakcije DW Samir Matar koji je inače porijeklom iz Sirije. „To bi značilo njegovo potencijalno hapšenje", kaže Matar.

O dekretu je u Jordanu govorila i njemačka kancelarka. Ona je pozvala sirijsku vladu da tzv. „Dekret br. 10" ne sprovodi u djelo.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android