Plin za Hrvatsku? Malo da, malo ne

INA je reagirala još sinoć kada je uvoz plina iz Rusije smanjen za 18 posto. I nekoliko sati je isporučivala 25 tisuća prostornih metara na sat manje od ugovorene količine. Situacija je ozbiljna i neizvjesna, rečeno je te je upućen poziv potrošačima na racionalnu potrošnju iako su uvjeravali kako za u Hrvatskoj za sada postoje dostatne količine tog energenta. Međutim danas, nakon što je dostava plina iz Rusije potpuno prekinuta ININa je reakcija ipak drastičnija.

Budući da se domaćom proizvodnjom prirodnog plina te količinama u podzemnom skladištu Okoli ne mogu zadovoljiti cjelokupne potrebe, smanjena je isporuka prirodnog plina velikim industrijskim potrošačima, odnosno HEP-u na razinu od 12 tisuća prostornog metra na sat. Smanjena je isporuka i ostalim kupcima izravno priključenim na transportni sustav na količinu minimalno potrebnu za očuvanje tehničkih karakteristika postrojenja, priopćeno je jutros. Dodatna olakotna okolnost jest što je jedan od najvećih industrijskih kupaca - kutinska Petrokemija d.d., do kraja siječnja u redovitom remontu te ne troši plin.

Plina je sve manje

Međutim ističe se kako prioritet u opskrbi na hrvatskom tržištu, kao i uvijek, imaju domaćinstva, bolnice, dječji vrtići, škole i slične ustanove, što je kod aktualnih vrlo niskih temperatura u Hrvatskoj vrlo bitno, jer jedan od glavnih energenata koji se koristi za grijanje je plin.

Hrvatska godišnje troši oko 3,2 milijarde prostornih metara plina, od čega 60 posto iz vlastitih izvora, a ostatak se uvozi isključivo iz Rusije. Kriza je dodatno aktualizirala planove izgradnje plinovoda koji će povezati Istru i Dubrovnik s Mađarskom, odnosno priključivanje u veliki europski projekt Nabuco. Vjerojatno će i izgradnja LNG terminala za skladišenje ukapljenoga plina, koji jamačno zemlju može učiniti energetski neovisnijom, ovime biti ubrzana.