Pobuna platiša – Švedska zahtijeva "moderni" budžet EU

Dobra pogodba izgleda drugačije. Ali, nepovoljna situacija plaćanja nije jedino što ljuti švedsku ministricu za evropska pitanja, Birgitu Olson (Birgitta Ohlsson). Nezadovoljna je i planiranim načinom potrošnje tih sredstava. Imajući u vidu dužničku krizu države, ona predložene iznose Evropske komisije i predsjedništva Vijeća Evrope smatra zastarjelim. Olsonova vjeruje da se, prema tim prijedlozima, zastrašujuci izdaci za agrarnu industriju skoro i ne mijenjaju, ali se štedi na hitno potrebnim investicijama u istraživanja i infrastrukturu.

Birgiti Olson nije neugodno koristiti jasne riječi. Najnoviji nacrt budžeta EU naziva sramotom: "Prijedlog je nerealističan i za nas jednostavno neprihvatljiv. Evropa je duboko u krizi. Mnoge zemlje su prisiljene na bolne mjere štednje na poljima obrazovanja, njege starijih i zdravstva. I Evropska unija sada mora započeti s procesom potrebnih refomi."

Švedska za skraćenje budžeta Evropske komisije

Na stolu leži tabela sa uznemirujućim brojevima. Ministrica je rekla svojim saradnicima da izračunaju koliko bi prijedlog kiparskog predsjedništva Vijeća Evrope koštao neto-uplatitelja Švedsku.

"Mi smo spremni da uradimo svoj dio kako bismo ojačali Evropu. Ali, ne želimo plaćati politiku koju ne podržavamo. Prijedlog predviđa da se oko 40 posto sredstava utroši na poljoprivredu, a taj sektor doprinosi samo 1,5 posto BNP-a Unije i zapošljava samo pet posto stanovništva. Tako ne možemo napredovati", kaže Olsonova.

Švedska, zajedno sa Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom, spada u grupu zemalja koje nacrt budžeta Evropske komisije za period od 2014. do 2020. godine žele skratiti za najmanje 100 milijardi eura. One se zalažu za moderan budžet. Birgita Olson pod time podrazumijeva da se upotrijebi manje novca, ali ciljano i za ekonomski rast EU, te za zemlje i regije kojima je istinski potreban.

"Treba nam više novca za istraživanja, za mjere protiv klimatskih promjena, inovacije i za projekte infrastrukture koji povezuju naše zemlje. Ako želimo da naša EU opstane u takmičenju sa Kinom, Indijom i SAD-om, onda ne možemo imati budžet u duhu 50-ih godina", smatra Birgita Olson.

Sukob interesa

Svako sedam godina, kada se Evropljani svađaju oko podjele zajedničkog novca, interesi se žestoko sudaraju. Statistički gledano, Poljska, Grčka i Mađarska trenutno najviše profitiraju od transfera sredstava. Prije svega zemlje istočne i jugoistočne Evrope ne žele da trpe skraćivanje svojih budžeta. Evropska komisija čak zahtijeva više sredstava kako bi izvršila svoje zadatke. Olsonova nailazi na neslaganje i unutar svoje, liberalne stranke. Njena stranačka kolegica, Sesilija Vikstrem (Cecilia Wikström) je zastupnica u Evropskom parlamentu i vidi veliku opasnost da se, dodatnim listama skraćivanja, uz nepotrebno izbaci i mnogo potrebnog iz budžeta.

"U svađi oko budžeta radi se i o tome kakvu Evropu želimo u budućnosti i da li nam je stalo do jačeg jedinstva ili želimo ići u drugom smjeru. Za nas u Parlamentu je jasno da želimo jaku Evropu, kako bismo pronašli put iz krize. Osim toga, moramo ojačati osnovu svega, a to su solidarnost i zajedništvo zemalja članica i njihovih zajedničkih institucija", kaže Sesilija Vikstrem.

Prije odlučujućeg samita krajem novembra, već se razmjenjuju uobičajene prijetnje. Britanski premijer Dejvid Kemeron (David Cameron) prijeti vetom ukoliko se ne skrati finansijski okvir budžeta. Predsjednica danske vlade Hele Torning-Šmit (Helle Thorning-Schmidt) najavljuje svoj otpor ukoliko se porezni obveznici njenje zemlje primoraju na plaćanje popusta drugih bogatih država. I šef švedske vlade Frederik Rajnfelt (Frederick Reinfeldt) žurno upozorava na to da se mučno ugovoreni popust za njegovu zemlju ne smije dirati. Švedska ministrica za evropska pitanja Birgita Olson računa na teške pregovore i duge noći u krugu evropskih partnera: "Trebalo bi da nam je svima stalo do rješenja, ali ja ništa ne isključujem. Mi Šveđani imamo jasne prioritete."

Autori: Andreas Noll / Melina Borčak

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić