1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Pod Srbima se ništa neće promijeniti“

19. novembar 2018

Albanci u Preševskoj dolini su naelektrisani kao što odavno nisu bili, piše Špigel na svom portalu. Reporter je sabrao utiske u Preševu.

https://p.dw.com/p/38W2D
Foto: DW/J. Đukić-Pejić

Špigel onlajn je objavio reportažu novinara Kena Ferzeka pod naslovom: „U dolini nezadovoljnih". Ispod je ovako opisana tema: „Jedan grad i jedna dolina na jugu Srbije. Na prvi pogled: idila. Ali, ljudi ovdje hoće samo jedno – otcjepljenje i priključenje Kosovu. Neki čak govore o oružanoj borbi."

Da, kaže Redžepi Lokman, on bi se i s oružjem u ruci borio za otcjepljenje. 'Od prije sto godina, Srbi su protiv nas', objašnjava. 'Pod njihovom vladavinom se za nas nikada neće nešto promijeniti. ' 44-godišnji vlasnik samoposluge živi u Preševu, gradiću na krajnjem jugoistoku Srbije, 30.000 stanovnika, granice sa Kosovom i Makedonijom su u vidokrugu. Ovdje, u čitavoj Preševskoj dolini, području nešto većem od površine Berlina, žive pretežno Albanci, u samom gradiću ih je 95 odsto. Među njima nema nikoga ko ne želi odvajanje od Srbije i prisajedinjenje susjednom Kosovu."

Objasnivši da se Preševska dolina u protekle tri decenije stalno vraćala u udarne vijesti jer se tamo još 1992. na „nezvaničnom referendumu" 95 odsto Albanaca izjasnilo za priključenje Kosovu, autor navodi da je srpska armija ugušila ustanak Albanaca poslije kosovskog rata.

Škola bez knjiga

A otkako su „predsjednici Srbije i Kosova, Aleksandar Vučić i Hašim Tači odjednom" počeli da govore o „korekciji granica", „Albanci u Preševskoj dolini su naelektrisani kao što već odavno nisu bili."

Vrativši se nakratko priči o Redžepiju Lokmanu, koji je ispričao kako ga je za vrijeme kosovskog rata, kada je bio vozač autobusa, srpski specijalci maltretirali nazivajući ga teroristom i ponekad ga i tukući („poniženja koja nije zaboravio"), autor navodi i njegove riječi da „Nema nade da ćemo se ovdje ikada osjećati kao kod kuće."

Preševo je, kako primjećuje Ferzek, mjesto u kojem „Albanci ne djeluju kao da su potlačeni": „Natpisi na službenim zgradama su dvojezični, na privatnim radnjama i reklamama uglavnom samo na albanskom. Više puta dnevno gradom odjekne glas mujezina."

Ali, „to je samo površan utisak" – „U stvarnosti je srpska država dugo zapuštala čitavu Preševsku dolinu. Infrastruktura je u jadnom stanju. Odvoženje otpada ne funkcioniše, tekuće vode ima samo na po nekoliko sati. Zvanično je polovina stanovnika nezaposlena, mnogi žive od transfera novca svojih rođaka u Njemačkoj ili Švajcarskoj (…) ali mnogi skupi automobili imaju njemačke ili švajcarske tablice".

„Masovno odseljavanje iz Preševske doline je i posljedica marginalizacije albanske manjine u Srbiji." Autor piše o nastavniku engleskog Nedžatu Agušiju, koji kaže da se u današnjim udžbenicima albanska istorija i književnost gotovo ni ne pominju. A srpske vlasti ne priznaju diplome prištinskog univerziteta, pa svršeni studenti mogu samo da „biraju između odlaska u inostranstvo ili prihvatanja loše plaćenog posla".

Gradonačelnik Preševa Šćiprim Arifi rođen je u Manhajmu, „studirao logistiku, bio uspješan preduzimač“, prije pet godina se doselio u Preševo, osnovao lokalnu stranku „Alternativa za promjene" i 2016. je izabran za gradonačelnika.

Šćiprim Arifi
Šćiprim ArifiFoto: DW/J. Đukić-Pejić

„Razmjena teritorija, korigovanje granica – to nije njegov svijet. To se osjeća u razgovoru. Da ne bi morao da se sukobi sa osjećanjem većine, Arifi je našao rafiniranu formulu: nema razmjene teritorija, već u najboljem slučaju može biti samo priključenja Kosovu čitavog područja na istočnoj granici Kosova, i to samo u otvorenom dijalogu sa svim međunarodnim organizacijama. Mala je vjerovatnoća da bi takvi uslovi bili ispunjeni – tako da je da logističara Arifija u stvarnosti zapravo jedno zakukuljeno ne."

Od nekoliko stotina Srba u gradu, autor nije našao nijednog koji bi mu dao izjavu, ali je porazgovarao i sa Vanonom Arifijem koji već osam godina radi kao aktivista ljudskih prava za različite srpske nevladine organizacije:

„Kada on šeta gradićem, mnogi ga prijateljski pozdravljaju. I podsmijevaju mu se kao idealisti kada kaže da nisu narodi ti koji treba da se međusobno svađaju, već mnogi siromašni sa malobrojnim bogatašima, a i pošteni sa korumpiranima. 'Nije u redu da ljudi kao što su predsjednici Vučić i Tači koji su pozdravljali ili podsticali ratove i napravili probleme u našem regionu, sada uzimaju sebi za pravo da nam nude korekcije granica kao rešenja'", piše u svojoj repotaži Keno Ferzek za Špigel onlajn.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android