Pogled na Nijemce kroz bh. historijsku prizmu

U obrazovnom sistemu bivše socijalističke Jugoslavije Nijemci su, poput drugih velikih naroda, bili zastupljeni u mnogim oblastima društveno-političkog razvoja s akcentom na svjetske ratove i događaje koji su obilježili period nacističke Njemačke.

Obrazovni sistem BiH je znatno složeniji zbog poslijeratnih društvenih podjela. Kako se na historiju u ovoj zemlji gleda kroz različite (etno) prizme, slike događaja iz prošlosti često su drugačije, posebno kada je riječ o novijoj bh. historiji.

No, kako se u poslijeratnoj BiH izučavaju događaji kojima su historijski pečat dali Nijemci? Selma Karić je učenica četvrtog razreda sarajevske Treće gimnazije i historiju je izučavala tokom prve dvije godine školovanja.

Svjetski ratovi, aneksija BiH i uloga Njemačke u Evropskoj uniji

„Sjećam se da smo o Njemačkoj učili u kontekstu Prvog i Drugog svjetskog rata, a sjećam se i Berlinskog kongresa i aneksije BiH, ali je posebna je pažnja bila posvećena događajima iz Drugog svjetskog rata i tadašnjem nacističkom režimu“, kaže Selma.

Selma kaže da se malo se gradiva odnosi na noviju historiju, posebno onu s kraja 20. stoljeća. „Znam da je Njemačka poslije Drugog svjetskog rata bila podijeljena na Istočnu i Zapadnu, da je sa raspadom Varšavskog pakta ponovo ujedinjena i da sada ima značajnu ulogu u Evropskoj uniji“, kaže Selma.

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Enes Pelidija kaže da udžbenici historije u BiH tretiraju i događaje iz srednjovjekovnog perioda kada su Nijemci, kao vrsni rudari, došli na ove prostore. „Naročito Sasi koji se u našoj historiografiji vrlo afirmativno prikazuju kao dobri i savjesni privrednici od kojih se imalo šta naučiti“, kaže dr. Pelidija.

Slabo zastupljeni događaji iz posljednjih decenija 20. stoljeća

U bh. udžbenicima historije značajna pažnja je posvećena i Habsburskošoj, odnosno Austrougarskoj monarhiji, ističe dr. Pelidija. „Može se kazati da je u udžbenicima značajno zastupljen doprinos Austrougarske monarhije na polju privrede, komunikacija, podizanju fabrika i kulturno-obrazovnih institucija“, kaže profesor Pelidija.

Profesor Pelidija kaže da su u udžbenicima obrađeni i događaji iz perioda nacističke Njemačke, ali da je „malo pažnje posvećeno periodu nakon Drugog svjetskog rata“. Napominje da bi „upravo taj poslijeratni period trebalo značajnije tretirati u nastavnim planovima i programima, ne samo kada ja riječ o Nijemcima, već i drugim evropskim i svjetskim narodima“.

Dr. Pelidija smatra da u udžbenicima nisu adekvatno tretirani događaji iz posljednje decenije 20. stoljeća, posebno uloga Njemačke u zbrinjavanju bosanskohercegovačkih izbjeglica.

Autor: Samir Huseinović

Odg. Ur.: Z. Arbutina