1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Pojedinačni slučajevi" raka u Fukušimi

11. mart 2014

Prošlo je tri godine od havarije u nuklearki Fukušima. Iako postoje podaci o povećanju broja oboljelih od raka u tom regionu, vlasti Japana negiraju da je do toga došlo zbog posljedica radijacije.

https://p.dw.com/p/1BLoz
Foto: picture-alliance/dpa

Vodeći japanski stručnjaci za oboljenja raka izvrdavaju konkretan odgovor. "Nemamo razloga da skrivamo bilo kakve informacije", tvrdi profesor Šinići Suzuki sa medicinskog fakulteta u Fukušimi. "Mi smo naučnici koji daju izjave na osnovu ozbiljnih analiza. S druge strane moramo voditi računa o zaštiti ličnih podataka i o osjećajima pogođenih osoba", dodaje on.

Mnogi "pogođeni" ove izjave doživljavaju kao šamar. Svako zna da radioaktivno zračenje može da izazove rak, najčešće na štitnoj žlijezdi ili leukemiju. Svjetska zdravstvena organizacija je već prije godinu dana saopštila da djevojčice iz okoline nuklearke Fukušima, koje su u trenutku havarije imale godinu dana, imaju 70 odsto veće šanse da obole od raka štitne žlijezde. Za žene u dvadesetim godinama života opasnost raste za 11 odsto.

Iza ove ograde je radioaktivna zona i napušteno mjesto Namie
Iza ove ograde je radioaktivna zona i napušteno mjesto NamieFoto: picture-alliance/dpa

To je samo prognoza, ali ona ne predstavlja i dokaz. Vlada u Tokiju tvrdi kako, na kraju krajeva, još niko nije umro od posljedica katastrofe. Istovremeno, kod više od polovine učenika u regionu Fukušime primjećeni su poremećaji u štitnjači. Vlasti tvrde da za to postoji jednostavan razlog: kako je bilo više kontrola, to je pronađeno i više anomalija.

"Vlasti izmišljaju"

Do jeseni 2013. od raka je oboljelo 18 djece, kod 26 postoji sumnja da se radi o raku. Brojevi su ovo koji se podudaraju sa nalazima iz ukrajinskog Černobila, gdje je katastrofa izbila 1986. Ipak, drastičan porast oboljelih od raka tamo je zabilježen tek tokom četvrte godine nakon havarije. Znači li to da u Fukušimi treba pričekati sa zaključcima?

Posljedice zemljotresa i cunamija još su vidljive širom regiona
Posljedice zemljotresa i cunamija još su vidljive širom regionaFoto: picture-alliance/dpa

"To je besmisleno", kaže razočarano Katsutaka Idogava, bivši načelnik jednog mjesta koje je zahvaljujući havariji u nuklearki danas napušteno: "Država zapostavlja obavezu nadzora državnih zavoda, a državni zavodi se ne staraju o žrtvama. Oni izmišljaju lažne priče i drže informacije u tajnosti. Kako medicinski fakultet u Fukušimi može da tvrdi da nema veze imeđu havarije i povećanja broja oboljelih od raka štitne žlijezde? To nije medicinski i naučno potkrijepljena izjava, nego politika!"

Vlada povećala granične vrijednosti radijacije

Radnici nuklearke Fukušima su bili izloženi velikim dozama radijacije u prvim sedmicama nakon eksplozija u reaktorima. 167 radnika tih dana je bilo izloženo radijaciji većoj od 100 milisiverta. Kod njih šest ta doza iznosila je više od 250 milisiverta, kod dvojice čak 680 milisiverta. Za poređenje: granica zračenja u Njemačkoj iznosi 1 milisivert godišnje iznad koliöine zraöenja kojoj je svako ionako izložen u prirodi.

Radijacija oko nuklearke Fukušime će još godinama biti opasna za ljude
Radijacija oko nuklearke Fukušime će još godinama biti opasna za ljudeFoto: TOMOHIRO OHSUMI/AFP/Getty Images

Maksimalna doza od 20 milisiverta dozvoljena je samo za one ljude koji rade na uređajima koji zrače i oni moraju svake godine da se podvrgavaju kontrolama. To su naprimjer radnici u nuklearkama. Nakon katastrofe u Fukušimi vlada u Tokiju je jednostavno podigla granične vrijednosti zračenja na 250 milisiverta za radnike nuklearki, a za djecu na 20 milisiverta godišnje.

"Fukušima će tako postati presedan za druge moguće havarije", upozorava Idogava. "Ako mi sada doze od 20 milisiverta proglasimo bezopasnim, onda će to postati standard u cijelom svijetu. Po tome se vidi da se slučaj Fukušima ne tiče samo nas, nego cijelog svijeta."

Nema pouzdanih podataka

I sam Idigava je, poput svih stanovnika u njegovom mjestu, bio izložen velikoj dozi radijacije. Oni su bili evakuisani tek kada je radioaktivna materija iz oštećenog reaktora počela da pada po mjestu u vidu sivo-bijele prašine. Nije bilo detaljnije istrage o zbivanjima tih dana. To je možda bilo razumljivo u prvim danima nakon snažnog zemljotresa 11. marta 2011., kada su ljudi još bili u šoku. Ali i nakon toga nije sprovedeno sistematsko istraživanje o zdravstvenom stanju građana.

Nedostatak pouzdanih podataka olakšava posao profesorima koji su u službi vlade. "Tek sada mora da se diskutuje o tome da li postoji uzročno-posljednična veza između katastrofe u Fukušimi i povećanja broja oboljelih pacijenata", tvrdi tako Šunići Jamašita, istaknuti specijalista za bolesti štitne žlijezde sa Univerziteta u Nagasakiju: "Još nije vrijeme za davanje preciznih izjava." Za tako nešto je potrebno izvesti dodatna istraživanja.

Sve dok je tako, žrtve će se voditi kao "pojedinačni slučajevi", kaže Širo Izava, načelnik jednog mjesta u blizini nuklearke. "Nakon jednog skupa prišao mi je jedan bračni par. Oboje su dobili rak štitne žlijezde. Šta da im kažem? Sve to je jednostavno tužno", kaže Izava.

Depresija je jedna od posljedica

Još jedna od bolesti koja se dovodi u vezu sa havarijom je depresija. Žene koje žive u strahu da nakon katastrofe neće moći da rode zdravu djecu često se nalaze na rubu očaja. Neke izvrše i samoubistvo, navodi se u jednoj studiji UN-a. "Dugoročnim posljedicama ove katastrofe bavićemo se još barem 20 godina", predviđa jedan naučnik koji je radio na toj studiji.

Međunarodni eksperti IAEA u Tokiju prezentuju rezultate izvještaja o sanaciji regiona oko Fukušime (decembar, 2013.)
Međunarodni eksperti IAEA u Tokiju prezentuju rezultate izvještaja o sanaciji regiona oko Fukušime (decembar, 2013.)Foto: picture-alliance/dpa

Prema službenim podacima u prefekturama tog regiona Japana u protekle tri godine je 1656 ljudi umrlo od posljedica mentalnih problema, stresa ili je počinilo samoubistvo. To je više žrtava nego što je odnio sam zemljotres ili cunami nakon njega.

Posljednja informacija stiže iz mjesta Hirono, koje je nakon katastrofe ostalo bez tri četvrtine stanovnika. U tom mjestu je zabilježen do sada neviđen broj ispada koje izazivaju radnici koji rade na rasčišćavanju ruševina u krugu nuklearke Fukušima. Oni izazivaju nerede tokom noći. Psiholozi tvrde da je riječ o stresu. Stresu i strahu od posljedica radijacije.

Rampant Worker Abuse at Fukushima

Autori: Jürgen Hanefeld/Azer Slanjankić

Odg. urednica: Jasmina Rose