Poker na kiparski način

U ovom pokeru Kipar je po prvi put "ispalio" adut koji se zove Rusija. Na taj način želi da podsjeti Evropu na svoj geostrateški položaj. On je isturena ruka Zapada u Sredozemlju, a Britanci tu imaju veliku vojnu bazu, piše Die Welt. Evropa se nada da bi zalihama gasa, za koje se vjeruje da leže na dnu mora ispred ovog ostrva, mogla da smanji svoju zavisnost od gasa iz Rusije. Ako bi ruski Gasprom sada dobio ekskluzivna prava na eksploataciju ovog energenta, ta strategija bi propala, piše Die Welt i nastavlja:

"Ono što Kiprani očito ne razumiju je da imaju slabije karte. Ne može se tvrditi da bi kolaps banaka na Kipru mogao izazvati velike negativne efekte u ostatku Evrope. Kada bi, ako ne na ovom slučaju, eurozona mogla pokazati kako ima uticaja da sprovede "disciplinski postupak" protiv jedne države koja nije voljna da sprovede reforme? Za Kipar bi krah banaka označio i kraj dosadašnje politike koja se zasnivala na pravljenju bankovnog sistema za bogate ruske oligarhe.

Evropa, dakle, nema čega da se boji ako i dalje ostane pri stavu da i sam Kipar mora da učestvuje u dogovorenoj visini u paketu pomoći za spas te države od bankrota. Međutim, ako Evropa dozvoli da je Kipar vuče za nos, onda bi time pale sve brane i nastupila bi poplava. Bilo bi nezamislivo da bi ubuduće države EU koja odobravaju kredite mogle državama u problemima postaviti bilo kakav preduslov za to. A to bi moglo da se desi u slučajevima uzdrmane Italije i Španije koje su puno bitnije za evropsku privredu. EU mora ostati uporna, jer je na kocki vjerodostojnost eurozone", zaključuje Die Welt.

Prelomna tačka krize eura

EU se u slučaju Kipra nalazi na prelomnoj tački, tvrdi list Frankfurter Allgemeine Zeitung i obrazlaže to na ovaj način:

"Parlament Kipra je paket mjera o kojima se dugo razgovaralo odbio uz devizu: nismo spremni da platimo račun za mizernu situaciju u koju smo sami sebe doveli, to treba da učini ostatak Evrope. Kao olakšavajuću okolnost treba uzeti u obzir da je paket mjera za Kipar usvojen uz pravu komunikativnu katastrofu. Strategija uzimanja dijela ušteđevina od malih štediša nije izazvala ljutnju isključivo na Kipru. Sve je, naime učinjeno na taj način da se kod ostalih štediša širom Evrope izazvao utisak kako su takve mjere, prije ili kasnije, moguće i u ostalim državama EU.

Sada se na Kipru razmatra da li se dogovorene mjere mogu sprovesti na drugi način. Vlada u Nikoziji pri tome pokušava da iskoristi sve mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju. To je strategija ucjene o kojoj je bilo riječi i tokom krize u Grčkoj. Tamo je opozicija stalno tvrdila da su žrtve na koje Grčka pristaje potpuno nepotrebne, jer eurozona ionako ne smije sebi dozvoliti da ova zemlja bankrotira.

Međutim, efekt domina, koji mnogi spominju, prijeti upravo u slučaju da se popusti ucjenjivačkoj strategiji Kipra. U slučaju uspjeha takve strategije, ona će sigurno plodno tlo pronaći i u Grčkoj. Bilo bi uništeno prihvatanje činjenice kako nema oporavka bez žrtava i kako će oporavak grčke privrede biti mučan i dugotrajan proces. Osnova cjelokupne politike spasavanja niza država od bankrota, koja glasi "solidarnost u zamjenu za solidnost", bila bi uništena", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

EU će (ponovo) pronaći komromis

List Süddeutsche Zeitung ipak vjeruje kako će na kraju doći do nekog kompromisnog rješenja, po kojem ionako sve funkcioniše u EU:

"Teško je da iko u Briselu, Parizu, Berlinu ili u samoj Nikoziji ima interes da Kipar izađe iz eurozone, ili čak iz EU. Dakle, doći će do kompromisa koji će biti kombinacija evropskog napora za spas Kipra, garancija Evropske centralne banke, određenih mjera koje će snositi same štediše na Kipru, možda čak i uz kredite iz Rusije. Prilično je mala vjerovatnoća da će Kipar odista bankrotirati. To bi u prvom redu najviše pogodilo same Kiprane i njihovu privredu, a potom i strane ulagače u njihovim bankama.

Kiparska kriza ima malo dodirnih tačaka sa uobičajenim tvrdnjama o nejednakom razvoju privreda sjevera i juga Evrope, sa stavom kancelarke Merkel o obaveznim mjerama štednje, ili o "diktatu iz Brisela". Kiparske banke su u sjeni eurozone nudile investitorima unosne poslove čijih odredbi se na kraju nisu mogle držati i sada ovise o državnoj pomoći. Iz ove krize se mogu izvući tri pouke. Kiparska kriza ne ugrožava EU. Ona se mora riješiti uz učešće onih koji su je izazvali, dakle banaka i investitora (ne štediša!) koji su izvukli korist od sumnjivih poslova. I treće: EU iz ovoga mora izaći snažnija i sposobnija za sprovođenje sankcija", stoji u komentaru lista Süddeutsche Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odg. urednica: Jasmina Rose