1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pokreće se procedura ustavnih promjena

11. februar 2010

Prihvaćena je inicijativa za pokretanje aktivnosti nadležnih organa radi promjene Ustava BiH i Izbornog zakona u skladu sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava. Koje su prepreke usklađivanju s Evropskom konvencijo?

https://p.dw.com/p/LyWf
Presuda Evropskog suda se mora primijeniti prije raspisivanja općih izbora u BiH.
Presuda Evropskog suda se mora primijeniti prije raspisivanja općih izbora u BiH.Foto: DW

Inicijativom zastupnice SDP-a BiH u Predstavničkom domu Mirjane Malić zadužuju se Vijeće ministara i Centralna izborna komisija BiH da do kraja februara pripreme plan za izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH, u smislu provedbe presude iz Strazbura, o čemu bi se Predstavnički dom državnog parlamenta trebao izjasniti 10. marta. Sugeriše se da bi ustavne promjene trebale biti utvrđene prije raspisivanja općih izbora.

Eksperti, međutim, smatraju da bi za usklađivanje Ustava sa evropskom konvencijom o ljudskim pravima trebalo otkloniti i druge diskriminacione odredbe, ne samo one na koje ukazuje presuda Evropskog suda u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“. Dr. Goran Marković podsjeća da su i konstitutivni narodi, zavisno od toga u kojem entitetu žive, obespravljeni u pogledu mogućnosti da budu birani u državno Predsjedništvo.

Jakob Finci je jedan od onih koji je tužio BiH.
Jakob Finci je jedan od onih koji je tužio BiH.Foto: Cornelia Kästner/DW

Moguće samo kozmetičke promjene Ustava?

„Praktično te diskriminacione norme idu zajedno jedne s drugima i bilo bi nužno da se i one izmjene kako bi diskriminacija u cijelosti bila otklonjena iz Ustava“, ističe dr. Marković.

Kako bi se otklonila ustavnopravna nejednakost koja, primjera radi, onemogućava izbor Srba iz Federacije BiH u Predsjedništvo, neophodne su „dublje ustavne reforme“ i detaljnije razmatranje sastava i funkcioniranja političkih institucija u BiH, pojašnjava dr. Marković.

„Bojim se da će se naše nacionalne političke elite opredijeliti za takve izmjene Ustava koje će omogućiti 'ostalima' da se kandidiraju i budu birani u Predsjedništvo i Dom naroda pri čemu će stvarna mogućnost njihovog izbora biti svedena na najmanju moguću mjeru“, kaže dr. Marković dodajući da zbog toga postoji realna opasnost da ustavne reforme formalno, ali ne i stvarno, otklone diskriminaciju.

Živkovićeve prijetnje referendumom

Zgrada Evropskog suda za ljudska prava
Zgrada Evropskog suda za ljudska pravaFoto: DW/ Daphne Grathwohl

Da je strah dr. Markovića opravdan, potvrdili su jučerašnjim istupima u državnom Parlamentu predstavnici stranaka iz Republike Srpske. Pomenute diskriminacione odredbe očito ne smetaju predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta BiH Miloradu Živkoviću, čija se politička stranka (SNSD) protivi „drastičnoj“ ustavnoj reformi.

„Mislim da su partije iz RS-a jasno rekle da li su za ili protiv drastičnih ustavnih reformi. To je rekla i Skupština Republike Srpske,to je rekao i entitetski predsjednik i ostaje nam još samo da napravimo referendumsko pitanje kako bi pojačali taj naš stav“, kazao je Živković.

Želi li izbjeći moguće sankcije, uključujući i one koje bi mogle dovesti u pitanje regularnost predstojećih izbora, BiH se mora riješiti odredbi koje onemogućavaju pripadnike manjinskih naroda da se kandiduju za izbor u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Prvi korak u pripremama za ustavne promjene očekuje se od Vijeća ministara BiH koje bi već danas trebalo da razmotri informaciju o presudi Evropskog suda za ljudska prava.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: M. Smajić