Politika u BiH u muškim rukama

Mada evropska demokratska praksa nalaže učešće žena u lokalnim vlastima sa oko 40%, protekli lokalni izbori u BiH su pokazali da je, kada je riječ o ženama u politici u BiH, ta zemlja daleko od evropskih standarda.

Moć je u rukama muškaraca i oni dominiraju političkim životom u BiH

Sve žene i muškarci u BiH imaju isto, ustavima garantovano pravo ( Ustav BIH, FBIH i Ustav RS), učešća u političkom i javnom životu. Ustavne odredbe traže ipak više od jednakog tretmana i mogućnosti - tj. one traže i jednake rezultate i efekte, kaze Samra Hadžiabdić Filipović, direktorica Agencije za jednakost spolova BiH i dodaje: "Apsolutno imamo sve standarde. Međutim, nažalost, kod nas ne postoji vladavina prava. Još uvijek oni, koji tvrde da su legalisti, poštuju jedan zakon više, a drugi manje. To znači da, ako u jednom zakonu, kao što je to Zakon o ravnopravnosti spolova, stoji da morate imati 40% žena, onda je to zakonska odredba. Vi, ako ste legalista, onda ćete to i da poštujete. U BiH svi tvrde da su legalisti, a to su samo u onom dijelu gdje im to odgovara."

Devet muških glava na bilbordu

Jače uključivanje žena u politiku zahtijeva i preduslove: drugačiju podjelu odgovornosti oko brige o djeci, o kući, o starijima. „Mi u BiH nemamo organizovane osnovne servise da žene mogu da rade", kaže Samra Hadžiabdić Filipović.

Prema njenim riječima, kampanjama za podizanje svijesti može se svakako uticati da žene postanu biračko tijelo i da budu birane. "U zakonodavnim tijelima može se uticati na birače tako što će se na adekvatan način predstavljati članice političkih opcija. Ovo ranije što smo vidjeli, to je devet muških glava na bilbordu", navodi Samra Hadžiabdić Filipović.

Inače, u politici i dalje cvjeta spolna diskriminacija žena, zbog čega sve više zemalja zakonski propisuje kvote obavezne ženske zastupljenosti.

U 2010. su još četiri države dobile predsjednice i premijerke

Rezultati pokazuju da se promjenama propisa koji regulišu izbore ipak došlo do vidnog napretka u odnosu na period prvih poslijeratnih izbora.

Izbornim zakonom BiH, usvojenim 2001. godine, propisane su kvote, ali i sistem otvorenih listi. Žene, na žalost, iako se nalaze na kandidatskim listama, ne dobijaju pozicije koje im sistem kvota omogućava. "Po zakonu o imenovanju, kada se formiraju silna Vijeća ministara, entitetske vlade i druge vlade kantona, tu se može dosta učiniti", kaže Hadžiabdić Filipović i dodaje: "Ali, onda dođe do međustranačkih pregovora i što je više stranaka u igri to je manja šansa za žene.”

U 2010. godini još su četiri države dobile žene predsjednice ili premijerke. Predsjednica švajcarske konfederacije postala je Doris Leuthard, na nedavnim predsjedničkim izborima u Kostariki pobijedila je Laura Činčila Miranda, dok je Kamla Persad-Bisesar postala premijerka Trinidada i Tobaga. Posljednja u nizu je Roza Otunbajeva, predsjednica Kirgistana.

Autorka: Željka Todorkov

Odg. urednica: Marina Martinović