1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poljska: Merkel kao "posljednja šansa"

Gerhard Gnauck
7. februar 2017

Ovoga utorka (7.2.) njemačka kancelarka Angela Merkel dolazi u posjet Varšavi. Vrhunac posjeta je sastanak sa šefom nacionalno-konzervativnog PiS-a Jaroslawom Kaczyńskim.

https://p.dw.com/p/2X2cw
Angela Merkel i Jaroslav Kaczynski
Foto: Getty Images/S. Gallup

Poljski mediji ovih dana intenzivno gledaju u smjeru Njemačke. Ovoga utorka je naime zakazan posjet njemačke kancelarke Angele Merkel Varšavi. Ona dolazi, doduše, u kratki posjet, ali je on popunjen terminima. Njezina fotografija krasi brojne naslovnice listova u Poljskoj. "Merkel kao posljednja šansa - Poljska i Njemačka su osuđeni jedno na drugo", piše liberalno-katolički tjednik "Tygodnik Powszechny". "Njemačka i Poljska - brak iz nužde", piše na naslovnici magazina "Wprost" (Direktno), na kojoj se može vidjeti fotomontaža na kojoj se Merkel i predsjedatelj stranke PiS Jarosław Kaczyński skoro grle.

Sastanak s Kaczyńskim na neutralnom terenu

Prilikom kancelarkinog posjeta Varšavi se radi o uzvratnom posjetu nakon što je poljska premijerka Beata Szydlo posjetila Berlin prošle godine. Pored premijerke, kancelarka Merkel se sastaje i sa poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, šefovima oporbenih stranaka PO i PSL koji su obojica članovi Europske pučke stranke, kao i s predstavnicima njemačke manjine. Njezin najvažniji termin je međutim jedan sasvim drugi. Prvi put u proteklih nekoliko godina se sastaje s Jarosławom Kaczyńskim, šefom vladajuće nacionalno-konzervativne stranke PiS. Ponuda za taj sastanak je stigla s poljske strane, poručuje se iz Berlina.  

Jaroslaw Kaczynski i Viktor Orban
Kaczynski i Orban u Poljskoj za vrijeme diskusije o Europi nakon BrexitaFoto: picture-alliance/dpa/D. Delmanowicz

Kaczyński je u Poljskoj aktualno najmoćniji čovjek. On već godinama ne putuje u inozemstvo - ni privatno, ni poslovno. Njegov glavni interes je unutarnja politika, prije svega "konzervativna kontrarevolucija" koju je, prema vlastitim navodima, zemlji naložio sam. No ipak je, otkad je njegova stranka krajem 2015. pobijedila na izborima, primio nekolicinu stranih gostiju, među njima predsjednika Ukrajine, ministra vanjskih poslova Francuske i jednog visokopozicioniranog američkog političara iz Trumpovog tabora. A sada, dakle, Merkel. Sastanak je zakazan za poslijepodne "na neutralnom terenu", kako se poručuje iz Varšave, očito u hotelu Bristol. Izjave za medije poslije sastanaka nisu planirane.

Bliski odnosi na distanci

Njemačko-poljski odnosi su danas tako bliski kao nikad ranije. Trgovinska razmjena između Njemačke i Poljske bi za 2016. godinu po prvi put mogla dostići 100 milijardi eura. Suradnja na područjima sigurnosti i obrane sve u svemu protječe dobro. Što se tiče politike prema Rusiji, osim po pitanju plinovoda Sjeverni tok, u velikoj mjeri su Berlin i Varšava složni. Ali problema ipak ima. Pritom uopće nije uzet u obzir odnos poljske vlade prema vladavini prava - Europska unija je zbog toga pokrenula postupak nadzora protiv Poljske. Berlin se suzdržava od javne kritike, jer njemačka vlada tu EU temu ne želi "bilateralizirati", navodi se.

U razgovorima u Varšavi će najvjerojatnije najvažnije teme biti budućnost Europske unije i migracijska politika. Poljska tako želi dosta toga izmijeniti u Europskim ugovorima, i to u korist jačanja država članica. Berlin to odbacuje. "Ako počnemo s jednom zemljom, onda će to otvoriti Pandorinu kutiju", kaže jedan njemački diplomat.

Po pitanju migracija s juga su Berlin i Varšava, doduše, složni u tome da se granice Europske unije trebaju jače štititi i suzbiti razloge bijega. Ali po pitanju rješenja unutar EU-a i dalje nema približavanja stavova. Njemačka vlada se nada u "pravednu raspodjelu". No, mnoge zemlje će i dalje sa sigurnošću odbijati raspodjelu migranata i izbjeglica po EU članicama, tako da se u najboljem slučaju može razmišljati tek o raspodjeli financijskog tereta. 

Nijemci koji "ne prihvaćaju druge stavove osim vlastitog"

Suradnja Varšave s Berlinom je teška i zbog toga što poljska strana rijetko kad formulira jasne prijedloge. To se, na primjer, odnosi na ideju jedne europske vojske o kojoj su kako Kaczyński, tako i mađarski šef vlade Viktor Orbán u različitim trenucima pokrenuli rasprave. No i pitanje što Višegradska skupina (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska) zapravo želi ostaje velikim dijelom neodgovoreno.

Polen - Treffen der Visgard-Gruppe in Warschau
Šefovi vlada zemalja Višegradske grupe: Robert Fico (Slovačka), Bohuslav Sobotka (Češka), Beata Szydlo (Poljska) i Viktor Orban (Mađarska)Foto: picture-alliance/dpa

Poljska vlada, naprotiv tomu, ima razloge zašto na Brexit i Trumpovu pobjedu u SAD-u gleda drukčije od Njemačke. Dok obje te teme za Berlin predstavljaju probleme, vlada u Varšavi sa svojim blagim euroskeptičnim stavom u tome vidi šansu za "jačanje pozicije i značaja Poljske", piše u tjedniku "Tygodnik Powszechny" politolog Olaf Osica. Poljskim elitama, dodaje on, kod Nijemaca smeta njihova "smanjena sposobnost da prihvate druge stavove osim vlastitog. Razlog za to je (njemačko) uvjerenje da je njemačka politika izradila univerzalne političke pristupe". Mnogi njemački političari, piše Osica, vjeruju kako će pridržavanje njihovih pristupa riješiti gotovo sve probleme svijeta, a onaj tko to ne shvaća je glup ili zaostao.

Osica tako navodi mnoge prijepore između Poljske i Njemačke (migracije, energetika, klimatski problemi, Sjeverni tok, eurozona) i dolazi do zaključka: "Princip spornih točaka između Berlina i Varšave je neovisan od usmjerenja vladajućih stranaka." Mnoge stvari se sada oštro debatiraju u javnosti, ističe Osica i dodaje kako se nada da će doći do "ozbiljnog razgovora o ozbiljnim temama i do definiranja zajedničkih interesa".