Poljski veto na pregovore s Rusijom

Prije samo pet nedjelja je EU zaključila kako će nastupiti zajednički u razvoju odnosa sa Rusijom, prvenstveno imajući na umu ovisnost unije od ruskih isporuka nafte i gasa. Tada je i Poljska odobrila takav pristup razvoju veza. Upravo Poljska je sada torpedirala takvu politiku uloživši veto na pregovore s vladom u Moskvi.

Teško je shvatiti šta je vlada u Varšavi htjela da postigne ovim potezom. Premijer Kaczynski je na taj način protiv sebe okrenuo ne samo Rusiju nego i ostale 24 države EU. Avanturistički potez je pokušaj da se bilateralni problemi u trgovini mesom s Rusijom rješavaju preko ledja EU. Ovakav razvoj dogadjaja ide na ruku vladi u Moskvi koja ionako u pregovorima o isporukama energije pred sobom radije ima razjedinjenu EU, nego jedinstven blok. Nije čudo da ruski predsjednik Putin sada prijeti eskalacijom konflikta. On prijeti da će nakon ulaska Rumunije i Bugarske u uniju, početkom naredne godine, zabraniti uvoz mesa iz kompletne EU.

Ipak, Putin ne bi trebalo da pretjeruje smatrajući da je u boljoj poziciji zbog toga što unija zavisi od ruskih isporuka gasa i nafte. I on zavisi od unije. Bez pozitivnog odgovora iz Brisela, Rusija neće moći dobiti željeno članstvo u Svjetskoj trgovačkoj organizaciji. Vlada u Moskvi je ipak daleko od toga da popusti i dozvoli uvoz mesa iz Poljske.

Susret u Helsinkiju je ipak rezultirao malim uspjehom. Nakon dvadeset godina pregovora Rusija je pristala da odustane od posebnih taksi koje je naplaćivala evropskim avio-kompanijama čiji su avioni prelijetali Sibir. Bez ovog ustupka ne bi bio moguć ulazak Rusije u Svjetsku trgovačku organizaciju.

Odnosi EU i Rusije su dodatno zategnuti zbog smrti bivšeg ruskog špijuna i kritičara ruske vlade, Aleksandra Litvinenka. Litvinenko je umro u Londonu, po svemu sudeći od posljedica trovanja. Opterećenje predstavlja i odnos Rusije prema Gruziji, ali i gorući problem Čečenije, ili sloboda štampe.

Sve u svemu se politički odnos Moskve i Brisela pogoršao, mada obje strane ističu kako su svjesne da privredno zavise jedni od drugih. Sada je potrebno krenuti od nule. Možda je prilika za to u januaru, kada Njemačka preuzima ulogu predsjedavajućeg unijom. Pod znakom pitanja je da li će to biti moguće jer su odnosi kancelarke Merkel, bivše opozicionarke u bivšem DDR-u, sa ruskim predsjednikom koji je bio bivši agent KGB-a u tom istom DDR-u, daleko od toga da se mogu nazvati srdačnim i punim povjerenja.