Pomoć danas jer sutra je kasno

Briselske diplomate posljednjih dana vježbaju samokritiku – odgovor Evropske unije na epidemiju ebole u tri države Zapadne Afrike bio je stidljiv i došao je prekasno. Nadovezuje se i ekonomska dimenzija problema, na koju je ukazao šef Svjetske banke Džim Jong Kim. „Da smo se energično borili protiv ebole prošlog decembra, danas ne bismo morali da dajemo milijarde dolara na suzbijanje epidemije“, rekao je Kim za Handelsblat. Svjetska banka procjenjuje da ebola – osim hiljada ljudskih života – u pogođenim zemljama stvara ekonomsku štetu od preko 30 milijardi dolara. Razlog je kolaps zdravstvenog sistema, turizma, prekograničnog saobraćaja i poljoprivrede. Te posljedice pogađaju i države u okruženju Gvineje, Sijera Leonea i Liberije.

Koordinator na putu

Evropska unija je tek u oktobru zadužila Hristosa Stilijanidesa za koordinaciju tokom epidemije. Poslije štedljivog početka, Brisel je obezbijedio više od milijardu eura kojima se finansira transport humanitarne pomoći, evakuacija međunarodnih pomagača i obuka medicinskog osoblja. Taj novac takođe treba da pomogne afričkim komšijskim zemljama da spriječe širenje epidemije na njihove teritorije. Poslije putovanja u zonu zaraze, Stilijanides je rekao da je zadivljen radom medicinskog osoblja koje neumorno pomaže u teškim uslovima. „To su heroji u borbi protiv ebole. Pozivam članice EU i naše međunarodne partnere da hitno pošalju medicinsko osoblje i stručnjake za zarazne bolesti. To mora da se desi danas, a ne sutra – to je odlučujuće“, rekao je Stilijanides, kiparski političar koji je u novoj Evropskoj komisiji ujedno i komesar za humanitarnu pomoć.

Švedska je najavila da će na zapad Afrike poslati još 42 ljekara i medicinske sestre. Njemačka ministarka odbrane Ursula fon der Lajen prenosi da će još 25 dobrovoljaca iz vojne sanitetske službe krenuti u medicinski centar u Monroviji, koji vode Bundesver i njemački Crveni krst. Na raspolaganju će biti i njemački avioni za evakuaciju pomoćnog osoblja. Pomoć vojnih medicinara najavljuje i Velika Britanija. Ali to sve nije dovoljno. „Treba nam više mobilnih laboratorija, više ljudi koji će razjasniti sa kime su oboljeli bili u kontaktu, ljudi koji će sarađivati sa lokalnim zajednicama. Molim za više stručnjaka i medicinskih timova“, rekao je Stilianides. „Kod mojih kolega iz Komisije ću se založiti i za konferenciju na visokom nivou sa predstavnicima pogođenih afričkih zemalja.“

Nehigijena kao prepreka

Stilijanidesov kolega Vitenis Adriukaitis, komesar za zdravstvo, prenosi da je situacija na licu mjesta i dalje kritična. Litvanac govori o očajnim higijenskim uslovima kao velikoj prepreci za borbu protiv bolesti. Kaže da čitava higijenska kultura mora da se promijeni, da je neophodna sanitarna oprema, hiljade mobilnih toaleta i sistema za snabdjevanje čistom vodom. Evropljani bi trebalo da posebno podrže žene koje su u ovim afričkim državama tradicionalno zadužene za njegu bolesnih i pripremu mrtvih za pogreb, te su posebno izložene opasnosti. Adriukaitis podsjeća na društvenu stigmu koju donosi ebola – djeca čiji su roditelji umrli najčešće ostaju na ulici, oni koji su preživjeli bolest bivaju izopšteni iz zajednice.

EU podržava i drugi način borbe protiv smrtonosne zaraze. U pitanju su međunarodni projekti koji pokušavaju da pronađu djelotvornu vakcinu. Prvi rezultati testova očekuju se u decembru. Stručnjaci vjeruju da konačnu pobjedu nad ebolom može da donese samo masovno cjepljenje.