1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pomoć u izgradnji pravosuđa

5. novembar 2012

Tamo gdje su nasilni konflikti poništili pravo i zakone, strani stručnjaci mogu pomoći u ponovnoj izgradnji pravnog sistema. To funkcioniše samo ukoliko domaće partnere smatraju ravnopravnim.

https://p.dw.com/p/16aoM
Symbolbild Justiz Gericht Gesetz Bild: Fotolia/22 North Gallery #40258731
Symbolbild Justiz Gericht GesetzFoto: Fotolia/22 North Gallery

Ruanda ili Sudan, Bosna i Hercegovina ili Guatemala – postoji mnogo država u kojima su ratovi razorili društvo. Moraju se suočiti s prošlošću i s tim ko snosi krivnju za šta. Koliko god bolno bilo: bez tog procesa ne mogu naći put do demokratije, normalnosti i stabilnosti. "Tranziciona pravda" je naziv za ova nastojanja da se u podijeljenom društvu izgradi novi pravni poredak. Pogođene države teško da će to uspjeti same – strani pravnici prate taj proces.

Težak prelaz u pravnu državu

Rüdiger Wolfrum Richter Internationaler Seegerichtshof
Ridiger VolfrumFoto: Max-Planck-Institut für ausländisches öffentliches Recht und Völkerrecht/Rüdiger Wolfrum

"Zadatak ovih pravnika je osigurati poštivanje međunarodnih proceduralnih standarda i nepristrastno vođenje predmeta. To je prava tehnička, naučna pomoć", kaže Ridiger Volfrum (Rüdiger Wolfrum), sudija Međunarodnog suda za morsko pravo i profesor na Maks Plank (Max Planck) Institutu za inostrano javno pravo i međunarodno pravo.

Većina stručnjaka se slaže sa ovakvom podrškom. "Ove zemlje imaju sopstveni pravni sistem, ali mu je potrebno mnogo poboljšanja i mora se prilagoditi standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima", smatra Kristijan Tomušat (Christian Tomuschat), profesor na Institutu za međunarodno i evropsko pravo pri Humbolt (Humboldt) univerzitetu u Berlinu. Postoje različiti načini suočavanja s prošlošću – jedan od njih je stvaranje komisije za istinu, kao u Južnoafričkoj Republici nakon aparthejda.

"Komisija za istinu je imala mogućnost da proglasi amnestiju. Nije se krivično gonio svaki zločin, oni o kojima se radi mogli su obimnim priznanjem dobiti amnestiju", objašnjava Tomušat. Pogotovo na afričkom prostoru izvinjenje pravim riječima i u pravo vrijeme igra značajnu ulogu u suočavanju s prošlošću. Druga mogućnost je zločince krivično goniti, kao u državama bivše Jugoslavije. Toliko o teoriji – u praksi strani pomagači često prelaze svoje granice.

Den Haag ICTY
HagFoto: Nenad Velickovic

Uvezeno pravo stvara probleme

"Ove zemlje ne mogu uspjeti same – međunarodna stručnost je garancija uspjeha, ali pod jednim uvjetom: da mi, stručnjaci, ne pokušamo tamo uvesti naše zapadnjačko shvatanje etike i pravne države", naglašava Volfrum. Pravnici moraju početi da drugačije razmišljaju, domaće partnere posmatrati kao ravnopravne i poistovijetiti se sa njihovom pravnom kulturom. "U Mongoliji sam doživio da je jedan sudija iz SAD-a uveo američko kazneno pravo, iako Mongolija ima potpuno drugačiji sistem – oblikovan prema uzoru na njemački. Na taj način eksportirati pravo je kontraproduktivno, nema obaziranja na postojeće pravno stanje i pravnu kulturu. Advokati i sudije države o kojoj se radi uopšte ne znaju kako da se nose s tim", smatra Volfrum.

To potvrđuje i Filip Vajner (Phillip Weiner), koji je donedavno bio sudija Komore za ratne zločine pri sudu u Bosni i Hercegovini. On je posmatrao kako djeluje administracija koju primijenjuje UN, Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu: "Oni su uveli elemente potpuno novog pravnog sistema." Prije reforme 2003. godine, bosanskohercegovački pravni sistem bio je sličan rimskom. Između ostalog, to podrazumijeva u sistem čvrsto ugrađene zakone. Sada zemlja ima pravni red koji je spoj rimskog prava i običajnog prava koje nije pismeno fiksirano. "Ne znam kakvi su bili motivi za uvođenje običajnog prava u postojeće bosanskohercegovačko pravo. Možda su savjetnici Visokog predstavnika iz anglosaksonskog prostora, jer se tamo koristi ovakav sistem", kaže Hilmo Vučinić, sudija Komore za ratne zločine. Na primjer, u Velikoj Britaniji se pravna pobjeda većinom izriče na osnovu upoređivanja sa već presuđenim predmetima. Vučinić kaže da je miješanje ova dva sistema imalo i pozitivnog utjecaja, kroz pokušaje da se primijene njihovi najbolji dijelovi. U svakom slučaju, bosanskohercegovačkim pravnicima je potrebna pomoć stranih stručnjaka, dodaje njegov kolega Vajner.

Richter Hilmo Vucinic Gericht Bosnien und Herzegowina
Hilmo VučinićFoto: Sud Bosne i Hercegovine

Bosanskohercegovačke sudije cijene saradnju

Hilmo Vučinić ulogu stranih pravnika ocjenjuje kao pretežno pozitivnu. Priznaje da je komunikacija ponekad teška kada kolege ne govore lokalni jezik i sve se mora prevoditi. "Ali, međunarodne sudije su dale dodatnu legitimaciju sudu." Često su odluke mjesnih sudija kritkovane kao pristrastne. Neslaganje javnosti je dovelo i do toga da je sudija koji je bosanski Srbin napadnut jer je navodno smanjio kazne tri optužena bosanska Srbina. Prema Vajnerovom mišljenju, to što na sudijskoj klupi sjede i strane sudije povećalo je vrijednost suda. "Većina ljudi ima povjerenje u ono što mi radimo, jer nismo bili upleteni u ratna dešavanja. Zbog toga oni naš rad smatraju nezavisnim", misli Vajner.

Gedenkfeier Srebrenica
SrebrenicaFoto: dapd

Međunarodno sudjelovanje u Komori za ratne zločine trebalo bi prestati krajem godine. Pred domaćim sudijama je mnogo posla. Od osnivanja suda 2002. godine donijeli su odluke o 90 predmeta i osudili 122 osobe. Mnogo su uradili, ali imaju još više posla – procjenjuje se da moraju suditi još u slučajevima 1316 ljudi.

Autorke: Rajna Breuer / Melina Borčak

Odgovorni urednik: Svetozar Savić