Pooštravanje uslova za azilante sa Balkana

Vlasti bi na taj način, kako piše u članku magazina „Focus“, lakše i jednostavnije odbijale zahtjeva azilanata iz tih zemalja, čime bi se umnogome skratila procedura obrade tih zahtjeva. Izbjegličke organizacije su ovaj potrez oštro kritikovale.

„Broj podnosilaca zahtjeva za azil se od uvođenja bezviznog režima znatno povećao. Prošle godine je skoro petina ukupno podnesenih zahtjeva za azil u Njemačkoj dolazila upravo od strane građana tih zemalja. Većina njih je odbijena kao neosnovana. U prva tri mjeseca ove godine podneseno je nekoliko hiljada zahtjeva za azil, a većinu njih podnijeli su građani Srbije“, piše „Focus“.

„Sigurne zemlje“ i kršenje ljudskih prava

Karakterisanje Srbije, BiH i Makedonije kao „sigurnih zemalja“ će se, navodi se dalje, ubrzati procedura obrade zahtjeva i azilanti će se moći brže vraćati u svoje matične zemlje ili neće ni dolaziti u Njemačku. To bi trebalo pomoći azilantima iz kriznih zemalja, čiji zahtjevi se, zbog velikog priliva njihovih podnosilaca, često obrađuju mjesecima.

Izbjeglička organizacija „Pro Asyl“ ove planove, smatra nepravednim i pravno manjkavim. „Klasifikovanje tih zemalja sigurnim je neodgovorno“, ističe predsjednik ove organizacije Günter Burkhardt, prenosi „Focus“ njegovu izjavu datu agenciji dpa.

„Pored toga, tu su i brojni izvještaji međunarodnih organizacija u kojima su ljudska prava u tim zemljama ocijenjena kao zabrinjavajuća. U njima i danas postoje grubo kršenje ljudskih prava, korupcija, ograničavanje medijske slobode, napadi na homoseksualce. Veliki problem je i mržnja i netrpeljivost protiv Roma, kaže Burkhardt, ističući da je problem i to što te zemlje nedovoljno štite manjine“, piše dalje „Focus“.

Velika koalicija želi proširiti listu „sigurnih zemalja“

„Crno-crvena koalicija razmišlja o tome da ne listu 'sigurnih zemalja' doda još neke balkanske države kao što su Albanija i Crne Gora, iako je broj azilanata iz tih zemalja veoma nizak, rekao je glasnogovornik CDU-a Stephan Mayer u izjavi za za list 'Die Welt'.“

I glasnogovornik SPD-a Michael Hqartmann, zadužen za unutrašnju politiku, izjavio je za „Die Welt“:„ Ako se želi govoriti o narednim zemljama i za to postoje dobri razlozi, to se mora uraditi u partnerskom procesu“, istakavši da će SPD u tom slučaju zahtijevati proširenje pravila o dvojnom državljanstvu“.

Pored pooštravanja zakona o azilu za ove tri zemlje, nacrt zakona predviđa i da azilanti ranije mogu dobiti dozvolu za rad. Trenutno je vrijeme predviđeno za dobijanje radne dozvole devet mjeseci i trebalo bi se skratiti na tri mjeseca.

Prvi maj u Njemačkoj

Nijemci Međunarodni praznik rada dočekuju uz dobre vijesti o broju nezaposlenih. Smanjenje broja nezaposlenih je nakon zimskih mjeseci uobičajen, ali ovaj put je on doživio snažan pad. Nezaposlenost je u Njemačkoj u aprilu ove godine pala ispod tri miliona (2,943 miliona), piše list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“. Toliki broj nezaposlenih Njemačka je posljednji put imala u aprilu prije 22 godine. Prema podacima Savezne agencije za rad i zapošljavanje, broj Nijemaca bez posla je sa 7,1 smanjen na 6,8 posto. To je za 111.000 manje nego u martu i 77.000 manje nego u aprilu prošle godine. za razliku od istog perioda aprila prošle godine.

O istoj temi „Westdeutsche Allgemeine Zeitung“ piše: „Kada je radnička klasa u Njemačkoj 1890. godine 1. maj proglasila svojim danom, radilo se isključivo o borbi, a nemiri u Carstvu potrajali su do kraja ljeta. Danas je 1. maj praznik i obilježava ga više zaposlenih nego ikada ranije. To što u Njemačkoj i dalje ima manje od tri miliona nezaposlenih je vijest koja se dobro uklapa u Međunarodni praznik rada. Baš u trenutku kada je situacija na radnom tržištu povoljna, trebalo bi se pobrinuti za one koje je procvat zaobišao. Oko milion ljudi već je duže vrijeme bez posla, polovinu njih Savezna agencija za rad i zapošljavanje označava kao 'teške slučajeve'. To može da se prihvati, ali i ne mora“, zaključuje ovaj list.

Autor: Faruk Šabanović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose