Poplava izbacila nove probleme

„Ako je ova strašna poplava samo dvije mine odnijela iz minskog polja na drugo mjesto, na neku obradivu površinu, to znači da strahujemo za najmanje dva života“, kaže deminer Enver Dautović iz Brčkog, koji je prije šest godina ostao bez ruke i noge na poslu deminiranja korita rijeke Spreče. „Kada su mine u pitanju, tu vrijeme ne liječi, to su podmukle ubice. Često čujem gluposti kako voda i vlaga oštete minu. Niko ne zna u kakvom stanju je mina. Svaka je opasna dok je stručno lice ne deaktivira“, upozorava bivši deminer.

Dok se stanovništvo još bori sa vodenom stihijom i klizištima, potvrđuje se izreka da nesreća nikad ne dolazi sama. „U Ceriku kod Brčkog voda je pomjerila minsko polje, imali smo i detonaciju jedne mine. Srećom povrijeđenih nije bilo jer je vlasnik parcele primjetio ovu promjenu i blagovremeno obavijestio Civilnu zaštitu“, kaže šef regionaolnog ureda MAC-a (Minsko akcioni centar) u Brčkom, Esed Aletić.

Centar za uklanjanje mina BiH raspolaže informacijama o prisustvu razbacanih mina i neeksplodiranih sredstava na područjima na kojima je stanovništvo bilo evakuisano. Prema trenutno raspoloživim informacijama, do sada nije registrovano stradanje građana.

Obale rijeka najopasnije

Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.218,50 km2 ili 2,4 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH. U bazi podataka (BHMAIS) trenutno su registrovana 19.185 zapisnika minskih polja što predstavlja oko 60 odsto od njihovog ukupnog broja.

Opštom procjenom minske situacije u BiH identifikovano je 1.417 ugroženih zajednica pod uticajem mina što direktno utiče na sigurnost oko 540.000 građana.

"Najkritičnije je stanje na području Maglaja, Doboja, Unsko-sanskog kantona i Bosanske Posavine", kazao je Saša Obradović iz Sektora operacija BH MAC-a.

Naime, minska polja su najgušće raspoređena na obalama rijeka koje su ujedno predstavljale liniju razdvajanja. Bosna, Usora, Una, Sana i Spreča izalze iz svojih korita i postoji velika mogućnost pomjeranja minskih polja. Voda je odnijela sve oznake, a strahuje se da je mulj odnio neke od mina koje se sada mogu pojaviti na nepoznatim mjestima“, kaže Obradović.

Pretraživanje terena

Poljoprivrednik iz sela Sočkova (Petrovo,RS) Boško Panić do skora je imao stado od 180 ovaca i zna svako minsko polje u svom kraju. Svjestan je da poplava može donijeti minu na svako mjesto ali tvrdi da se o tome u ovom trenutku vrlo malo priča. „Ljudi su zauzeti izbacivanjem vode iz kuća, i meni je Spreča ušla u donji sprat“.

Nerminka Šabanović , trenutno je sama. Međutim, naoružala se grabljama i čizmama i pokušava dovesti u red krug oko firme u kojoj je direktorica. „Najviše se plašim mina i zmija. Pažljivo pretražujem teren. S obzirom da je ovdje bila ratna linija razdvajanja, nikad se ne zna. Voda je nosila ogromna stabla pa kako neće donijeti i minu“.

„Narod ne razmišlja o tome, evo , sada kada me pitate ja se uplaših. Upravo sam kombijem prošao kroz prilično duboku vodu. Kad se najmanje nadaš možeš „naletjeti na dušmanicu“, odmahuje glavom Pero Ristić iz podozrenskog sela Karanovac.

Ispilivalo i nelegalno oružje

Iz svih poplavljenih područja u službe civilne zaštite stižu prijave o municiji, bombama, zoljama, eksplozivu i drugom sakrivenom naoružanju koje je stanovništvo držalo u svojim podrumima i raznim skrivenim mjestima. Teško je imati informaciju o količini rasutog opasnog materijala i ko zna gdje će sve to završiti, kaže Obradović iz MAC-a.

Valentin Ilievski regionalni direktor firme koja proizvodi i ditribuira plin stigao je iz Njemačke kako bi pomogao svojim radnicima koji u krugu čiste nanose mulja. „ Ovo ispod nas je vidljivo“, pokazuje na veliku betonsku površinu, „međutim okolna polja su sumnjiva i moramo voditi računa. Ne znamo kolika je opasnost, nemamo procjenu. Lokalne vlasti bi trebale znati više o tome i informisati nas“.

Međutim lokalne i druge vlasti u ovom trenutku kao da ovu temu ne drže prioritetnom.

„Svaku promjenu treba registrovati, nemamo ljudstva za takve poslove u ovom trenutku kada klizišta razaraju domove naših sugrađana. Svjesni smo opasnosti i da je ovo jedna vrsta „ruskog ruleta“ , odgovara Mustafa Bajić, šef Civilne zaštite u Gračanici.

„Ovo područje je bilo opterećeno minskim poljima i postoji strah da je nabujala rijeka Bosna donijela i poneku minu. Bez obzira na čišćenje površine kroz sve ove godine, ova vrsta opasnosti je izvjesna i apelujemo na stanovništvo da se pažljivo kreću kako ne bi izazvali još veću tragediju u Doboju“ riječi su Miroslava Kršića, koordinatora Centra za prikupljanje pomoći u Doboju.

Njemački mediji pišu kako rijeke mogu dionijeti mine u polovinu zemalja jugoistočne Evrope, te da u svom „lutanju“ mogu biti opasne i za turbine hidroelektrana.